Prijedlog mirovinske reforme izazvao je brojne reakcije. Najviše zbog odredbe da bi pravo na dodatak od 27 posto na mirovinu imali samo osiguranici koji bi štednju iz drugog stupa vratili u prvi

Pravo na taj dodatak sada imaju umirovljenici koji nisu morali, ali su dobrovoljno štedjeli u drugom stupu. No pravo na njega nemaju umirovljenici koji su po sili zakona morali štedjeti u drugom stupu.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić trebao bi se zbog predložene mirovinske reforme posuti pepelom i izići iz vlade jer je u nju slučajno zalutao, poručio je nezavisni saborski zastupnik Mirando Mrsić. HSU-ov zastupnik Silvano Hrelja poručio da je Pavić “pomiješao kruške i jabuke”.

“Reforma mirovinskog sustava vraćena je na početak, a umjesto da se napravi dugoročno održiv sustav, ministar Pavić dodano ga destabilizira. On i predsjednik Vlade ukrali su mirovine građana i postali grobari mirovinskog sustava. Jednim potezom uništena je budućnost hrvatskih građana”, poručio je Mrsić s konferencije za novinare koju je na temu Kuda ide reforma mirovinskog sustava? u Saboru održao zajedno sa Silvanom Hreljom.

Mrsić je istaknuo da će, nakon 16 godina reforme, osiguranici 2. stupa dobivati mirovine kao da reforme nije bilo, a novac koji su uštedjeli tijekom rada će država pretočiti u proračun.

Vlada procjenjuje da će se do 2040. skoro svi odlučiti za povratak iz 2. u 1. stup, što je oko 90 milijardi kuna koji će se sliti u proračun. “Vratit ćete se u 1. stup i vidi vraga: sa štednjom sa svog računa Vlada će vam isplaćivati vaših 27%, a ostatak će proslijediti u proračun za neke druge stvari. Umjesto međugenracijske solidarnosti, tvrdi, dobivamo međugeneracijski sukob, rekao je Mrsić. Upitao je hoće novac koji se slije u proračun kao dodatak od 27% vratiti svima koji su otišli u mirovinu, rođenima prije 1962. godine i kakvog smisla imaju uopće mirovinski fondovi. Novac građana pretače se u proračun da bi se financirala neučinkovita država, poručio je Mrsić. “Ministar Pavić je grobar mirovinskog sustava i s Plenkovićem ispunjava želje birokrata iz EK, no zaboravljalju izjednačavanje radničkih i braniteljskih mirovina što je EK predložila, prozivao je Mrsić.

Hrelja je, osvrćući se na argument da su sadašnji umirovljenici ostvarili prosječnih 30 godina radnog staža, je rekao kako je duljina staža umirovljenika koji su u Hrvatskoj ostvarili mirovinu između 35 i 36 godina. Resornog ministra prozvao je da brka kruške i jabuke. “Nema ni jedan razlog za ovakvu penalizaciju i prozivanje ljudi da imaju malo staža. Jesu li se umirovljenici sami umirovili kao razvojačeni branitelji s malo staža”, upitao je Hrelja.

“od svih prijedloga, cijenim onaj da umirovljenici, bez obzira jesu li u invalidskoj, prijevremenoj ili starosnoj, mirovini, mogu raditi do četiri sata. Apeliram na Ministarstvo da uključi u istu kategoriju i obrtnike jer danas obrtnik mora ugasiti obrt da bi otišao u mirovinu, što je nepovoljno za hrvatsko obrtništvo, ustvrdio je Hrelja.

Najavljenu mirovinsku reformu komentirao je i politički tajnik SDP-a Davorko Vidović. On je na odvojenoj konferenciji za novinare da je prijedlog mirovinske reforme jedna od najzlokobnijih i dugoročno najopasnijih mjera i poruka Plenkovićeve vlade do sada.

“Najava mirovinske reforme je retrogradni povratak u devedesete. Pokazuje da Vlada ne razumije smisao mirovinskog sustava, kojemu je cilj očuvanje socijalne stabilnosti društva. Vlada pokazuje opasnu nakanu da razvlasti, i u jednu ruku nacionalizira preko 94 mlrd. kuna građana, s ‘de facto’ najavom ukidanja drugog mirovinskog stupa, rekao je Vidović. Istaknuo je da su posljedice nesagledive.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić danas je ponovno naglasio da Vlada ne ide u nacionalizaciju 2. mirovinskog stupa, već predlaže povećanje ulaganja u taj stup, te da predlažu rješenja za naslijeđene probleme i spremni su prihvatiti bolje prijedloge ako ih bude.

Cilj je omogućavanje viših mirovina za mlade osobe koje će ulagati u 2. stup veći dio ili cijeli radni vijek, rekao je Pavić na konferenciji za novinare u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Rekao je kako predlažu povećanje izdvajanja za 2. mirovinski stup za 0,5 posto od 2020. i još 0,5 posto od 2022. godine, što bi onda bilo 6 posto ulaganja u taj stup. Najavio je kako imaju i dodatna poboljšanja 2. mirovinskog stupa koje su razvijali s mirovinskim fondovima i drugim dionicima.

Kada osiguranik stekne uvjete za mirovinu moći će birati želi li sredstva zadržati u obveznom mirovinskom fondu ili ih prebaciti u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Od 900.000 ljudi u Hrvatskoj mlađih od 1962. godišta, 600.000 njih koji su imali prosječnu ili nižu plaću će imati niske mirovine, a 300.000 njih gotovo nikakve mirovine. U prosjeku, ljudi koji u idućih 15 godina idu u mirovinu će imati 16 posto niže mirovine od sadašnjih osiguranika koji su bili u prvom stupu. Oni koji se sada umirovljuju imat će 500 do 600 kuna niže mirovine od sadašnjih umirovljenika i to je pitanje dodatka na mirovine od 27 posto, rekao je.

Pavić je kazao kako prema projekcijama do 2040. uvođenje dodatka od 27 posto za osiguranike iz oba stupa bi povećalo rashod za približno 40 milijardi kuna. Razlozi nižih mirovna su kratko vrijeme ulaganja od samo 5 posto koje nije raslo, dodao je.

Za rješavanje tog problema postoji nekoliko opcija: jedna je da ne činimo ništa, što je do sada bio slučaj, pa su razlike u mirovinama rasle; druga je da se zadužimo za 40 milijardi kuna, što bi bilo neodgovorno; treća je da omogućimo pravo izbora, da građani u trenutku podnošenja zahtjeva za umirovljenje izaberu povoljniju opciju i prenesu svoju uštedu iz 2. mirovinskog stupa u HZMO ili ostanu u obveznom mirovinskom fondu.

Reforma mirovinskog sustava je u biti sukob generacija, rekao je Pavić. Radi se o suprotstavljenim interesima onih koji su sada u mirovini i odmah žele veće i budućih umirovljenika koji žele u budućnosti imati kakvu takvu mirovinu.

Odgovarajući na optužbe bivšeg ministra mirovinskog sustava Miranda Mrsića, rekao je kako je taj problem postojao i u njegovo vrijeme, ali ga nije rješavao, već je odlukom o prebacivanju umirovljenika s beneficiranim radnim stažem u 2. stup sustav još više pogoršao.

Glavni problem je što je prosječni odrađeni staž 30 godina, pa želimo poticati dulji ostanak u svijetu rada, kako bi osigurali održivost i adekvatnost mirovinskog sustava, poručio je Mrsić. HRT

Leave a Reply

Your email address will not be published.