U popularnoj zagrebačkoj Galeriji Sunce, u četvrtak, 19. travnja pred brojnim uzvanicima svečano otvorena integrirana izložba i predstavljanje Slavka Katića naziva “Hotanj – u kamenu biti”
Ovo je izložba u čast Hotnju, na slavu naših djedova koji se nisu vratili s križnih putova, gdje je djed Luka svima bio djed, na slavu svih hrvatskih branitelja, a posebno 1. gardijske brigade “Tigrovi”, na slavu naših baka; Mramorke, Janjićuše, Džonuše, Daničuše Lukine, Daničuše Stojanove, Stane Raguževe, Perićuše, Butiguše, Prkačinuše, Luce i Stojke Trojića, Mustapuše, Šagarjeluše, Vuletuše Janjića, Vuletuše Trojića, Božice Martinove, Konjevoduše, Mare Nikoline, Daničuše Kraljeve, Bake Latinke i drugih koje su uspjele i podigle svoju djecu da dragi Bog čuva njihove potomke i divne im prijatelje…
U dojmljivom programu otvaranja, mlada zagrebačka ekonomistica Stela Katić, podrijetlom iz Hotnja, pročitala je stihove “U kamenu biti” Ljube Krmeka, dobitnika Šimićeve nagrade, pjesnika iz toga kraja po kojima je izložba dobila ime.
Poznati likovni kritičar profesor Stanko Šopoljarić, voditelj nekoliko hercegovačkih likovnih kolonija, rekao je da je izložbena stvarnost prožeta duhovnošću te da pokazuje da život uz sve muke i patnje ima smisla i čestitao Slavko na velikom trudu, ali i velikom uspjehu koja ova izložba nosi: “Fotografije zrače povezanošću ljudi s ambijentom u kojem žive, fotografije prikazuju autentičnost svakodnevnog života. Osjeća se emotivna nabijenost. Fotografije nisu rađene po načelima estetskih zakonitosti, nose istinitost neposrednog doživljaja, imaju dokumentarnu vrijednost jednog vremena koje nestaje. U svakom kadru vidimo tjeskobe i radosti, povezanost čovjeka sa zavičajem. Duhovnost je biti svakog odnosa, a ovdje ima malih životnih priča i to zapravo čini tkivo života. Izložba je dokaz da svaki život u svakom prostoru, u svakom trenutku, uz sve muke i patnje ima svog smisla”.
Jakov Lazarević Janjić, rođen u Hotnju, bio je politički emigrant, godinama živio u Norveškoj gdje je zasnovao obitelj, sanjao suverenu Hrvatsku, a sada dočekao da u sjedištu svih Hrvata svijeta ponosno predstavlja svoj najdraži Hotanj. Dodao je: “Ovo što gledate – to je moj cijeli život, evo ovdje ispred vas… Dvadeset godina sam bio u emigraciji, ove slike bude sjećanja, emocije i to zna samo onaj tko je proživio tuđinu. I sretan si i ljut i zato veliko hvala Slavku””.
Profesor Josip Držaić, ravnatelj ustanove URIHO i organizator izložbe, cijelo vrijeme vodio je kroz program, najavljujući i znalački pojašnjavajući prisutnima. Zahvaljujući prof. Držaiću izložba je ostvarena u Galeriji Sunce, a uz predstavljanje izložbe predstavljen je i izvrstan katalog.
Hotanj, mjesto u srcu granicom podijeljenog hrvatskog naroda, u općini Neum, u Donjoj Hercegovini, pripada župi Gradac slavne Trebinjsko-mrkanske biskupije, Slavko je otvorio svijetu prikupljajući brojne autentične fotografije te prvi integrirani tekst o životu mjesta, običajima, rodovima i prezimenima…
Stjepan Katić, prvih 5 godina života živio je na Hotnju kod svoje bake Mramorke, rado se uz emocije sjetio tadašnjih stanovnika Hotnja te zahvalio Slavku i svim uzvanicima koji su došli ne samo iz Zagreba da uveličaju ovo predstavljanje: “Ovo je posebna izložba, Slavko je uspio prikupiti veliki broj slika. Dojmljiva je rečenica kojom Slavko kaže da je Hotanj mjesto u srcu hrvatskoga naroda koje je granicom podijeljeno. I sam potječem iz tog kraja i pamtim ga kao presretan dio mog djetinjstva, vremena koje sam proveo s bakama, iako je istovremeno bio pretežak život. Drago mi je što sam mnoštvo dragih ljudi uspio spojiti preko ove izložbe”.
Autor izložbe o svom Hotnju gospodin Slavko Katić imao je vrlo emotivan govor. Najprije je rekao da u tom kraju živi još samo nekoliko starijih ljudi, nabrajajući ih, ali je sretan što su se mladi u svijetu pronašli, zadržali poznanstvo i nisu zaboravili porijeklo i jedni druge: “Ljudi iz mog kraja su mi bili uzori. Neka ova izložba bude na čast Hotnju, na slavu naših djedova koji se nisu vratili s križnih putova, na slavu hrvatskih branitelja, a pogotovo Prvoj gardijskoj brigadi”. Zahvalio je organizatorima i svim uzvanicima, zaželio i daljnja međusobna povezivanja i održavanje kontakta, a vjeruje da je i ovaj događaj prilog tomu…
Prisutnima se obratio prof. dr. sc. Slobodan Mihaljević, predstojnik Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, KBC-a Zagreb na Rebru koji je svoju briljantnu znanstvenu i zdravstvenu uspješnost upravo započeo u ovima krajevima (Dom zdravlja Neum) pomažeći ljudima koristeći znanje iz svih grana medicine… Profesor se rado prisjetio svoje četiri prve godine liječničkog života, tadašnjih pacijenata i žitelja te kaže da ih je svih 1800 poznavao i znao što je komu: “Dio svog života proveo sam u Neumu i to je najsiromašniji kraj koji sam vidio, ali kraj najdarovitijih i najdovitljivijih ljudi, to su ljudi sposobni za sve i mogu preživjeti u svim uvjetima”. Na kraju govora prof. Mihaljević proglasio je izložbu otvorenom.
Druženje i ugodni razgovori nastavili su se kroz više sati u galeriji i izvan uz domjenak zdravice…
Među uzvanicima primijetili smo brojne poznate i vodeće osobe djelatnike iz znanstvenog, kulturnog, političkog, zdravstvenog i drugog života: zagrebački pedijatar s Rebra dr. Drago Ćaleta sa suprugom, zagrebačka anesteziologinja dr. Ljiljana Mihaljević, dubrovačka psihologinja Goldi Nodilo, voditelj tehnike OB Dubrovnik dipl. ing. Darko Katić, zastupnik u Hrvatskom saboru Željko Raguž, član Hrvatskog žrtvoslovnog društva publicist i komentator Žarko Marić, sa FER-a prof. dr. sc. Jadranko Matuško s djevojkom profesoricom, novinar i karstolog te autor monografije “Vjetrenica – pogled u dušu zemlje” dr. Ivo Lučić, iz 1. gardijske brigade veterani “Tigrova” Zoran Hržan i Nedjeljko Heni Herceg, Slavkova krštena kuma koju nije vidio 40 godina Sofija Pavlović-Lazarević i sin joj Zdenko, iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku dr. sc. Ivana Lazarević, s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu doc. dr. sc. Antonia Jaguljnjak-Lazarević, profesorica Dragica Romić, vlasnica izdavačke tvrtke Marija Vranješ Najvro, poznati zagrebački nefrolog prim. dr. Ivan Barišić, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva u prethodnom mandatu prof. dr. sc. Nedjeljko Perić, bračni par Vesna i Janko Deželić, nogometaš Intera iz Zaprešića i prethodni hajdukovac Nikola Vuletić, predstavnici Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade Tigrovi, bračni par Knezović, zagrebački student sa Hotnja Nikola Katić, Karolina i Lidija Bartulović, mr. pharm. Katarina Perić, Jozo Macan iz Nina stigao točno na otvaranje, Snježana Katić Macan, voditeljica Studija sestrinstva u Dubrovniku Sanja Zoranić, poliglot i menadžer iz Portugala Miguel Turnbull Costa Pinto, voditelj tiskare URIHO Zoran Mihajlović, zagrebački prostorni arhitekt Mislav Deželić sa suprugom profesoricom na Veleučilištu Baltazar Sendi Katić i kćeri, slikari Robert Hinkelman, Goran Čapljak, Kristina Jeić, Snježana Šebalj, Dubravko Mokrović, menadžer Marijo Gucić, Marina i Ivan Udženija s obitelji iz Neuma, iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Domagoj Vidović, prof. Matej Lazarević Janjić i supruga Jelica stigli su iz Metkovića, Cica Baća, defektologinja Natalija Baća, informatičar Željko Žac Kozjak sa suprugom Draženkom, dipl. ing. Mateo Matić iz Zagreba (rodom iz Broćanca), mr. filozofije Branko Mustapić iz Zagreba, bračni par Dragica i Pero Papac iz Zagreba, Dinka i Julijan Jenko iz Samobora, iz HZZO dr. Jelena Matuzović, dipl. oec. Zlatan Matuzović, dr. Marina Brajković, novinarka In portala Anita Blažinović s kolegama, novinar Ivan Raos, … nedovršeni tekst…
Pogledajte galeriju 100 foto s otvorenja izložbe! Najviše fotografirao: Mislav Deželić
Preuzmite ili pogledajte KATALOG izložbe ovdje
SLAVKO KATIĆ, dipl. ing., rođen je 1959. godine u Hotnju Hutovskom. Školu pohađao u Žukovicama, Hutovu, Čapljini te Agronomski fakultet diplomirao u Sarajevu. Hrvatski branitelj, domoljub, sudionik u Hrvatskom vijeću obrane (HVO). Umirovljenik, zanima se i propituje za nacionalnu i crkvenu povijest na južnoj granici hercegovačkog / dalmatinskog zavičaja te o ovdašnjim rodovima i prezimenima. Surađuje s nekoliko znanstvenika i publicista prikupljajući podatke koji su posljednjih dvadesetak godina objavljeni kroz ediciju Humski zbornik i druge (do sada izašlo 17 brojeva) značajne povijesne tematike Donje Hercegovine tj.Trebinjsko-mrkanske biskupije. Stanuje u Neumu, a živi na Hotnju. Kontakt e-mail: slavkokatic7@gmail.com
