Skip to content

Vijesti Europske komisije 22. siječnja 2018.

Državne potpore: Komisija odobrila potporu za sanaciju hrvatskog brodogradilišta Uljanik

Komisija odobrila državnu potporu za Uljanik u Hrvatskoj – Europska komisija zaključila je da je plan Republike Hrvatske da brodogradilištu Uljanik izda državno jamstvo za zajam od 96 milijuna eura u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Zahvaljujući toj mjeri Uljanik će moći pokriti žurne potrebe za likvidnošću tijekom doba izrade plana restrukturiranja, uz ograničeno narušavanje tržišnog natjecanja.

Povjerenica za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je: „Državno jamstvo Republike Hrvatske pomoći će brodogradilištu Uljanik da nastavi s radom i zadrži 1800 radnih mjesta tijekom doba izrade pouzdane strategije za restrukturiranje kojom će si osigurati budućnost. Stoga smo danas odobrili to jamstvo. Planom restrukturiranja mora se osigurati dugoročna održivost tog društva bez stalne javne potpore kako bi se trajno sačuvala radna mjesta u Istri.” 

Komisija pokreće savjetovanje o budućem „popisu za praćenje krivotvorenja i piratstva”

Komisija je danas pokrenula javno savjetovanje u cilju uspostave prvog „popisa za praćenje krivotvorenja i piratstva” na globalnoj razini. Cilj je utvrditi tržišta izvan EU-a na kojima su krivotvorenje, piratstvo i drugi oblici zloupotrebe intelektualnog vlasništva uobičajena praksa. Ta inicijativa dio je Komisijine strategije najavljene u Komunikaciji iz 2017. „Uravnoteženi sustav provedbe intelektualnog vlasništva kao odgovor na današnje društvene izazove”Na temelju doprinosa dionika budućim popisom za praćenje pomoći će se u podizanju svijesti potrošača koji eventualno kupuju proizvode na tim tržištima te potaknuti gospodarske subjekte i vlasnike na suzbijanje zloupotrebe intelektnog vlasništva. Komisija će pratiti i mjere koje lokalna tijela poduzimaju za smanjenje dostupnosti robe i usluga kojima se povređuju prava intelektnog vlasništva na utvrđenim tržištima. Povreda prava intelektualnog vlasništva veliko je breme za europsku industriju te se njome ograničava ulaganje i zapošljavanje u sektorima koji se temelje na kreativnosti i inovacijama. Prema informacijama Ureda Europske unije za intelektno vlasništvo (EUIPO) i OCDE-a trgovina krivotvorenim i piratskim proizvodima iznosi približno 338 milijardi eura na globalnoj razini. Time je osobito pogođena Europska unija u kojoj udio krivotvorenih i piratskih proizvoda iznosi približno 5 % ukupnog uvoza, odnosno čak 85 milijardi eura godišnje. Doprinose javnom savjetovanju treba poslati do 31. ožujka 2018. Više informacija dostupno je na posebnom web-mjestu.

Trgovinski pregovori: najnovije izvješće Komisije o napretku u pregovorima s Mercosurom

Komisija je objavila izvješće u kojem je sažeto predstavljen napredak ostvaren u zadnjem krugu pregovora u okviru trgovinskog sporazuma između EU-a i Mercosura. Nakon pregovora održanih u Bruxellesu od 29. studenoga do 8. prosinca održani su daljnji pregovori na tehničkoj i političkoj razini na marginama 11. ministarske konferencije Svjetske trgovinske organizacije u Buenos Airesu. Izvješće sadržava ažurirane podatke o svim područjima pregovora, među ostalim o trgovini robom, tehničkim preprekama trgovini, sanitarnim i fitosanitarnim pravilima, uslugama, intelektualnom vlasništvu (uključujući oznake zemljopisnog podrijetla), javnoj nabavi te trgovini i održivom razvoju. Kao zadnji dio pregovora predviđeno je održavanje ministarskog sastanka 30. siječnja u Bruxellesu kako bi se razmotrio napredak i pregovaračima dale upute o koracima koje je potrebno poduzeti u završnici pregovara u nadolazećim tjednima. EU se zalaže za postizanje ambicioznog, uravnoteženog i sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma s Mercosurom. Trgovinski sporazum između EU-a i Mercosura povijesna je prilika koja će pozitivno utjecati na rast i zapošljavanje. Njime će se povezati naše regije i odaslati snažna poruka ostatku svijeta o važnosti otvorene i obostrano korisne trgovine temeljene na pravilima. Njegov je ključan doprinos i zajedničko djelovanje u području održivog razvoja. Sporazum između EU-a i Mercosura, kao i nedavni sporazum s Japanom, izričito će se pozivati na Pariški klimatski sporazum. Trgovina temeljena na pravilima kojoj partneri teže nužno podrazumijeva i zadržavanje visokih standarda EU-a, uključujući pravila o sigurnosti hrane, za sve proizvode koji ulaze na europsko tržište. Najnovije prijedloge Komisije u okviru pregovora možete pronaći i na posebnom web-mjestu posvećenom transparentnostiVidjeti dodatne informacije o pregovorima između EU-a i Mercosura. 

Ivan Raos