Skip to content

Vijesti Europske komisije 19. siječnja 2018.

Sprječavanje nezakonitoga govora mržnje na internetu – neprestani napredak Komisijine inicijative, pridružuju se druge platforme

U trećoj evaluaciji Kodeksa postupanja za borbu protiv nezakonitoga govora mržnje na internetu koju su provele nevladine udruge i javna tijela navodi se da su IT tvrtke u prosjeku uklonile 70 % nezakonitoga govora mržnje koji im je prijavljen.

Facebook, Twitter, YouTube i Microsoft obvezali su se od svibnja 2016. sprječavati širenje takvih sadržaja u Europi provedbom Kodeksa postupanja. Rezultati trećeg kruga praćenja pokazuju da poduzeća sve više ispunjavaju svoje obveze uklanjanja većine nezakonitog govora mržnje u roku od 24 sata. Međutim, i dalje postoje izazovi, osobito nepostojanje sustavnog povratnog informiranja korisnika.

Instagram i Google+ danas su objavili da se pridružuju Kodeksu postupanja, što će dodatno proširiti broj uključenih aktera.

Potpredsjednik Europske komisije nadležan za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip pozdravio je taj napredak: Današnji rezultati jasno pokazuju da internetske platforme ozbiljno shvaćaju svoje obveze ispitivanja prijava i uklanjanja nezakonitog govora mržnje u roku od 24 sata. Potičem IT tvrtke da poboljšaju transparentnost i povratno informiranje korisnika, u skladu sa smjernicama koje smo objavili prošle godine. Bitno je uspostaviti i zaštitne mjere kako bi se izbjeglo prekomjerno uklanjanje i zaštitila temeljna prava kao što je sloboda govora.

Povjerenica EU-a za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vĕra Jourová izjavila je: Internet mora biti siguran, bez nezakonitog govora mržnje te ksenofobnog i rasističkog sadržaja. Potvrđuje se da je Kodeks postupanja vrijedan alat za brzo i učinkovito suzbijanje nezakonitog sadržaja. To pokazuje da se čvrstom suradnjom tehnoloških tvrtki, građanskog društva i kreatora politika mogu postići rezultati i istodobno sačuvati sloboda govora. Očekujem da će IT tvrtke pokazati jednaku odlučnost u rješavanju drugih bitnih pitanja, kao što su borba protiv terorizma ili nepovoljni uvjeti za njihove korisnike.

Od donošenja Kodeksa postupanja u svibnju 2016. postojano raste učinkovitost uklanjanja prijavljenog nezakonitog sadržaja, što potvrđuje današnja evaluacija:

  • IT tvrtke uklonile su u prosjeku 70 % cjelokupnog nezakonitoga govora mržnje koji su im prijavile nevladine udruge i javna tijela koji su sudjelovali u evaluaciji. Stopa uklanjanja postojano se povećavala, od 28 % zabilježenih u prvom krugu praćenja u 2016. do 59 % zabilježenih u drugom krugu praćenja iz svibnja 2017.
  • Danas sve uključene IT tvrtke u potpunosti ispunjavaju cilj ispitivanja većine prijava u roku od 24 sata prosječnom stopom višom od 81 %.Ta se stopa udvostručila u odnosu na prvi krug praćenja i povećala u odnosu na stopu od 51 % prijava ocijenjenih u roku od 24 sata, koja je zabilježena u prethodnom krugu praćenja.

Očekivana poboljšanja

Iako su ispunjene glavne obveze iz Kodeksa postupanja, potrebna su dodatna poboljšanja u sljedećim područjima:

  • U prosjeku korisnici Facebooka i dalje ne dobivaju povratne informacije za gotovo trećinu prijava, a stopa odgovora razlikuje se od jednog do druge IT tvrtke. Dodatna poboljšanja potrebna su u području transparentnosti i pružanja povratnih informacija korisnicima.
  • Kodeksom postupanja nadopunjuje se zakonodavstvo za suzbijanje rasizma i ksenofobije, kojim se za počinitelje djela nezakonitog govora mržnje, na internetu ili izvan njega, predviđa učinkovit kazneni progon. U prosjeku su jedan od pet slučajeva prijavljenih IT tvrtki nevladine udruge prijavile i policiji ili državnom odvjetništvu. Ta se stopa od posljednjeg izvješća o praćenju više nego udvostručila. Policija te slučajeve treba žurno obraditi. Komisija je tijelima vlasti, građanskom društvu i tvrtkama osigurala mrežu za suradnju i razmjenu dobrih praksi te ciljanu financijsku potporu i operativne smjernice. U dvije trećine država članica postoji nacionalna kontaktna točka za prijavu govora mržnje na internetu. Poseban dijalog nadležnih tijela država članica i IT tvrtki predviđen je za proljeće 2018.
See also  Foto klub Zagreb: Najfotografija 2009

Izvješće: Trgovinski sustavi EU-a promiču gospodarski razvoj i ljudska prava

Europska komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje danas su objavile izvješće, koje pokazuje pozitivan učinak sustava EU-a za smanjenje carina na gospodarstva u razvoju.

Trgovina je pokretač rasta te pridonosi promicanju ljudskih prava i prava radnika, dobrom upravljanju i načelima održivog razvoja. Od stupanja na snagu reformirane EU-ove inicijative „Opći sustav povlastica (OSP)” 2014. izvoz u EU iz zemalja na koje se primjenjuje smanjenje carinskih stopa povećao se za gotovo jednu četvrtinu, odnosno na godišnji iznos od 63 milijardi EUR. Najveću korist imale su najnerazvijenije države: njihov izvoz u EU povećao se za gotovo 40 % i dosegao 23,5 milijardi EUR u 2016.

Uz gospodarske koristi tog sustava u današnjem je izvješću istaknut i napredak ostvaren u pogledu sljedećih pitanja: osnaživanje žena, rad djece i prisilni rad, mučenje, krijumčarenje nezakonitih droga i klimatske promjene. Pri provedbi nadzora EU-a zabilježene su mnoge pozitivne promjene kao rezultat EU-ova angažmana povezanog s tim sustavom. Neki od brojnih primjera donošenje je novih zakona u Pakistanu protiv ubojstva iz časti i silovanja te uvrštenje Paragvaja na popis država s najvećom predanošću zaštiti ugroženih vrsta u skladu s Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka. Međutim, u izvješću se navode i područja koja je potrebno dodatno poboljšati kako bi se ispunili uvjeti tog sustava, primjerice provedba i izvršavanje relevantnog zakonodavstva u državama korisnicama sustava.

U zasebnom pratećem dokumentu uz današnje izvješće naveden je detaljan pregled napretka i preostalih nedostataka, osobito u državama koje sudjeluju u posebnom dogovoru o poticajima za održivi razvoj i dobro upravljanje (OSP+).

Izvješće je pokazalo i povećanu uključenost građanskog društva u praćenje sustava: 2016. i 2017. održano je 16 dijaloga s građanskim društvom; u dijalogu održanom u svrhu izrade ovog izvješća bilo je uključeno 20 nevladinih organizacija.

Visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednica Europske komisije Federica Mogherini izjavila je: „Zajamče li se demokracija i temeljne slobode, naša su gospodarstva snažna, naša društva otporna, naša sigurnost održiva, a temelji našeg razvoja čvršći. Opći sustav povlastica dopuna je političke suradnje Europske unije s partnerima. Kao rezultat toga pridonijeli smo jačanju građanskog društva i neovisnih glasova te boljoj zaštiti ljudskih prava na temelju nacionalnog zakonodavstva u partnerskim državama. Nastavit ćemo surađivati s našim partnerima te ulagati u ljudska prava, u rad građanskog društva i u otvorena društva kako bismo svima zajamčili održivu sigurnost.”

Povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström rekla je: „Naše politike omogućuju velikodušan pristup tržištu EU-a te snažnu suradnju s nacionalnim tijelima. U mnogim područjima diljem svijeta vidljive su pozitivne promjene, odnosno jačanje temeljnih vrijednosti trgovinske politike EU-a, kao što su ljudska prava i održiv razvoj. Snažnije nacionalne ustanove i zakoni pomažu u provedbi ključnih međunarodnih konvencija. U nekim zemljama i dalje postoje područja koja izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu ljudskih prava i održivosti. U tim slučajevima trgovinski sustavi omogućuju nam izvršavanje pritiska kako bismo promijenili stanje. Stoga moramo pojačati zajedničke napore.”

See also  Predstavljanje: Župa Brdovec

Povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen izjavila je: „Međunarodna dimenzija zapošljavanja i socijalne politike od strateškog je značaja za uključiv i održiv rast, kojim se omogućuje velik broj radnih mjesta. Sustav OSP jedinstven je instrument za promicanje dostojnih radnih uvjeta i poštovanja međunarodnih standarda rada. Zadovoljni smo postignutim pozitivnim rezultatima i otvorenim dijalogom o bitnim pitanjima prava radnika, kao što su iskorjenjivanje dječjeg rada. Budući da znatni problemi i dalje postoje, bitnije je nego ikada uložiti još veće napore. Predani smo promicanju temeljnih načela i prava na radu te postizanju rasta na opću korist.”

EU će tijekom sljedeće dvije godine nastaviti suradnju sa svakom od država korisnica sustava OSP na utvrđivanju potrebnih prioritetnih mjera i organizirati misije za nadzor sustava, koje će biti usmjerene posebno na zemlje u kojima su potrebni pojačani napori zbog ozbiljnijih nedostataka. EU će nastaviti i s podupiranjem napora Međunarodne udruge rada (ILO) usmjerenima na bolje ispunjavanje obveza država korisnica sustava OSP+ u pogledu izvješćivanja i provedbe, koje je uvela ta udruga. EU će nastaviti i s radom na osnaživanju lokalnih udruga građanskog društva kako bi one učinkovitije pridonijele provedbi međunarodnih konvencija na temelju trogodišnjeg projekta koji financira EU iznosom od 4,5 milijuna EUR.

Povjerenik Vella sazvao ministarski sastanak na vrhu o kvaliteti zraka za 30. siječnja i najavio nove mjere za pomoć državama članicama u provedbi zakonodavstva o zaštiti okoliša

U najnovijem nastojanju rješavanja ozbiljnog problema onečišćenja zraka u Europskoj uniji povjerenik za zaštitu okoliša Karmenu Vella pozvao je ministre iz devet država članica na sastanak u Bruxellesu u utorak, 30. siječnja. Tih devet država članica – Češka, Njemačka, Španjolska, Francuska, Italija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Ujedinjena Kraljevina – suočeno je s postupcima zbog povrede europskog zakonodavstva zbog prekoračenja dogovorenih ograničenja u onečišćenju zraka. Sastanak je za države članice prilika da dokažu da će poduzeti dodatne adekvatne mjere za što skorije rješavanje postojeće situacije i usklađivanje s europskim zakonodavstvom. Europska komisija danas je donijela i Akcijski plan za osiguranje usklađenosti. Riječ je o skupu konkretnih mjera kojima se državama članicama olakšava promicanje, praćenje i provedba pravila EU-a o zaštiti okoliša kojima se sprječava onečišćenje i šteta za okoliš. Objavljeno je i priopćenje za medije.

Trgovinski sporazum između EU-a i Kanade – poziv dionicima da predlože područja za buduću suradnju

Komisija je službeno pokrenula poziv na podnošenje prijedloga kako bi se utvrdilo u kojim sektorima i temama postoji velik interes za regulatornu suradnju s Kanadom. Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između EU-a i Kanade (CETA) privremeno je stupio na snagu 21. rujna 2017. U okviru sporazuma EU i Kanada dogovorili su uspostavu foruma za regulatornu suradnju. Na podnošenje prijedloga pozivaju se svi dionici, uključujući predstavnike akademske zajednice, trustova mozgova, građanskog društva, nevladinih udruga, sindikata, poslovne zajednice i udruga za zaštitu potrošača. Cilj je forumu surađivati na područjima od zajedničkog interesa, čime se pak može pridonijeti sigurnijoj hrani i boljoj zaštiti okoliša. Ujedno se želi izbjeći nepotrebne regulatorne razlike, smanjiti administrativno opterećenje i olakšati trgovinu između dviju država. Suradnja u okviru foruma uvijek je dobrovoljna te ni na koji način ne ograničava pravo EU-a ni Kanade da po vlastitu nahođenju donose propise u ime svojih građana. Dodatne informacije dostupne su na web-mjestu Glavne uprave za trgovinu. Rok za podnošenje prijedloga je 16. veljače 2018.

See also  V. nagradni natječaj: Pobijeni hercegovački franjevci

Nijmegen postao europska zelena prijestolnica za 2018.

Sutra će nizozemski grad Nijmegen službeno postati europska zelena prijestolnica za 2018. Karmenu Vella, povjerenik za zaštitu okoliša, pomorstvo i ribarstvo predat će Nijmegenu titulu koju je dosad nosio Essen. S obzirom na to da više od dvije trećine Europljana živi u gradovima, rješavanje ekoloških izazova od iznimne je važnosti za zdravlje i dobrobit građana. Titulom europske zelene prijestolnice potvrđuje se važna uloga gradova kao pokretača održivog razvoja te se gradove nagrađuje za rad na poboljšanju urbanog okruženja. Povjerenik Vella izjavio je: Velika mi je čast predati titulu europske zelene prijestolnice Nijmegenu, prvom gradu u Nizozemskoj koji je osvojio tu nagradu. Nijmegen je pokazao što se može postići istinskom suradnjom. Od ambicioznih energetskih ciljeva i odlučne provedbe kružnog gospodarstva, hvalevrijednog biciklističkog pokreta i zelenog prijevoza do dojmljivih mjera zaštite od poplave u slijevu rijeke Waal, Nijmegen se dokazao kao predvodnik u urbanoj održivosti. Siguran sam da će svojim primjerom nadahnuti i podržati druge europske gradove na njihovu putu prema zelenijoj budućnosti. Gradonačelniku Brulsu, njegovu timu i građanima Nijmegena želim sve najbolje. Nijmegen će dijeliti i promicati najbolje prakse koje je sam iskušao te tako drugim gradovima služiti kao uzor održivog urbanog razvoja. Dodatne informacije dostupne su ovdje.

Ivan Raos