Europska komisija izvješćuje o primjeni Povelje o temeljnim pravima u EU tijekom 2016.
Danas je Europska komisija objavila svoje godišnje Izvješće o primjeni Povelje EU o temeljnim pravima za 2016. godinu.U izvješću se opisuju inicijative poduzete 2016. u EU za jačanje temeljnih prava. Daje se i pregled primjene tih prava u brojnim politikama EU i u državama članicama u 2016. Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: Europska unija ne podrazumijeva samo tržište ili valutu, to je prije svega Unija vrjednosti. Kao čuvarica Ugovora Europska komisija ima posebnu dužnost štititi temeljna prava i vladavinu prava u Uniji. To je odgovornost koju dijelimo s institucijama EU i državama članicama.Vĕra Jourová, povjerenica EU za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova izjavila je: Europska komisija djeluje u svim područjima prava Unije kako bi se zaštitila temeljna prava diljem Europe. To uključuje zaštitu prava djece, jačanje prava na zaštitu osobnih podataka i prava potrošača te jamčenje osnovnih uvjeta i za tražitelje azila ili migrante. Moramo nastaviti s radom kako bismo osigurali da su ona stvarnost za sve diljem Europe. Temeljna ljudska prava vrijede za sve. U ovogodišnjem se Izvješću zaključuje da nedavni događaji predstavljaju ozbiljnu prijetnju temeljnim pravima. Komisija će jamčiti da se Povelja poštuje u svim zakonodavnim prijedlozima EU te da je poštuju sva tijela obvezana njom. Obratit ćemo posebnu pozornost na važan sustav zaštitnih mehanizama, posebice na ključnu ulogu vrhovnih sudova i ustavnih sudova u podupiranju zajedničkih vrjednosti EU.
Što se tiče konkretnih inicijativa u zakonodavstvu, u Izvješću se navode sljedeće aktivnosti EU-a 2016.: napravljeni su bitni koraci kako bi se osigurala zaštita djece u prjekograničnim sporovima o roditeljskoj odgovornosti (Uredba Bruxelles II.a) i pomoglo međunarodnim parovima u razjašnjavanju pravila koja se primjenjuju na imovinskopravne odnose; pokrenuta je internetska platforma za rješavanje sporova u svrhu jačanja zaštite potrošača; dogovoren jekodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu s tvrtkama Facebook, Twitter, Youtube i Microsoft te je nastavljen bitan dijalog o vladavini prava s državama članicama.Konačnim donošenjem reforme zaštite podataka u travnju 2016. utvrđen je jedinstven skup pravila kojim se građanima olakšava pristup vlastitim osobnim podacima te daju pravo na prenosivost podataka, pojašnjenje „prava na zaborav“ i određena prava u slučaju povrede podataka. Komisija je zaključila i europsko-američki sustav zaštite privatnosti te Krovni sporazum za bolju zaštitu osobnih podataka Europljana kada se ti podaci prenose u SAD. Pravo na pošteno suđenje dobilo je 2016. konkretan učinak donošenjem niza direktiva o pretpostavci nevinosti i pravu biti nazočan na suđenju, pravnoj pomoći te proceduralnim pravima za djecu (za pojedinosti vidjeti ovdje).Demokracije utemeljene na vladavini prava moraju štititi temeljna prava manjina i najugroženijih. I europske institucije moraju poštovati Povelju u svim svojim aktivnostima. Direktiva o suzbijanju terorizma dobar je primjer uzimanja u obzir niza temeljnih prava u fazi izrade i fazi pregovora.
Godišnji kolokvij o temeljnim pravima: Sloboda i pluralizam medija neizostavni su temelj zdrave demokracije. Komisija je 2016. organizirala kolokvij EU o temeljnim pravima o ulozi medija u podržavanju demokracije, temeljnih prava i vladavine prava. U zaključcima se utvrđuju konkretne mjere za poticanje slobode medije i osiguravanje njihove neovisnosti od političkih i financijskih pritisaka, za osnaživanje i zaštitu novinara te promicanje raznolikosti mišljenja u društvu. Kolokvij o temeljnim pravima 2017. bit će posvećen promicanju i zaštiti prava žena i rodne jednakosti. U kontekstu sve veće netolerancije važno je i da EU ponovno snažno potvrdi i promiče jednaka prava za sve. To će biti i prilika za raspravu o osnaživanju uloge žene u gospodarstvu i politici, pravima žena u javnim i privatnim sferama života i borbi protiv svih oblika nasilja nad ženama, što je i tema ciljanih mjera tijekom čitave godine.
Kontekst: Povelja Europske unije o temeljnim pravima postala je pravno obvezujuća stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona 1. prosinca 2009. Odredbe Povelje prvenstveno su namijenjene institucijama EU-a, a nacionalnim nadležnim tijelima samo kad provode pravo EU. Komisija surađuje s relevantnim nadležnim tijelima na nacionalnoj i lokalnoj razini te na razini EU kako bi građani bili bolje informirani o svojim temeljnim pravima te znali kome se mogu obratiti budu li im ta prava povrijeđena. Komisija na portalu europskog e-pravosuđa pruža praktične informacije o tim pravima te je s pučkim pravobraniteljima, tijelima za ravnopravnost i institucijama za ljudska prava uspostavila dijalog o postupku u slučaju pritužbi povezanih s temeljnim pravima.
Dodatne informacije: Izvješće za 2016. i Radni dokument službi o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima; Povelja EU-a o temeljnim pravima
Revidirana europska susjedska politika: potpora stabilnosti, otpornosti i sigurnosti
Europska komisija i Visoki predstavnik danas su objavili izvješće o provedbi europske susjedske politike. Iz izvješća vidi se da se novim političkim pristupom omogućuju veća zajednička odgovornost i fleksibilnost jer se uzimaju u obzir jasnije težnje i različitosti pojedinih zemalja. Revidiranom europskom susjedskom politikom dodatno se jačaju veze Europske unije s istočnim i južnim susjedima, a veći naglasak daje se stabilizaciji, otpornosti i sigurnosti. Visoka predstavnica / potpredsjednica Federica Mogherini izjavila je: Europska unija mnogo ulaže u gospodarski razvoj, otpornost, sigurnost, demokraciju i vladavinu prava kod naših istočnih i južnih susjeda. Godinu i pol nakon revizije europske susjedske politike uspjeli smo uz suradnju i partnerstvo razviti posebno prilagođen pristup sa svakom zemljom kako bismo osigurali da se u obzir uzimaju stvarne potrebe i interesi na dobrobit svih naših građana. Povjerenik za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn komentirao je: Proveli smo široko savjetovanje prije ažuriranja susjedske politike. Ovo izvješće sadržava rezultate tog savjetovanja u praksi: jači naglasak na zajedničkim interesima, veću diferencijaciju radi uzimanja u obzir različitosti naših partnera, veću svijest o zajedničkoj odgovornosti za politiku i veću fleksibilnost pri njezinoj provedbi. Objavljeni su priopćenje za tisak, pitanja i odgovori te zajednička komunikacija.
Junckerov plan potaknut će više od 194 milijarde eura ulaganja u svih 28 država članica
Nakon ovotjednog sastanka Upravnog vijeća Europske investicijske banke očekuje se da će Junckerov plan potaknuti više od 194 milijarde eura ulaganja u svih 28 država članica. To je više od polovine prvotno predviđenog cilja od 315 milijardi eura ukupnih ulaganja koje treba pokrenuti u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) kao temelja Junckerova plana. Ukupno financiranje iz operacija odobrenih u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) iznosi neznatno manje od 37 milijardi eura. Europska investicijska banka odobrila je 224 projekta s potporom EFSU-a u okviru komponente za infrastrukturu i inovacije za koje je EFSU izdvojio neznatno manje od 28 milijardi eura. Europski investicijski fond (EIF) odobrio je 275 sporazuma o financiranju MSP-ova za koje je u okviru EFSU-a ukupno izdvojeno gotovo 9 milijardi eura. S ozbirom na dosadašnji uspjeh predsjednik Juncker naglasio je da prijedlog o proširenju i jačanju EFSU-a (takozvani „EFSU 2.0”) zauzima visoko mjesto među zakonodavnim prioritetima Komisije. Prijedlog je već dobro napredovao. Komisija je pozdravila ovotjedno glasanje Europskog parlamenta o EFSI-ju 2.0 te sada poziva Parlament i države članice da nastave raditi na što bržem konačnom donošenju prijedloga o EFSU-u 2.0.
Komisija pozdravlja potpisivanje programa EU za tehničku potporu
Europska komisija pozdravlja današnje potpisivanje novog Programa potpore strukturnim reformama vrijednog 142,8 milijuna eura. Programom će se omogućiti rješavanje novih zahtjeva za potporu reformama iz država članica te oblikovanje potpore u skladu s potrebama pojedinih država članica i situacija. Već postoji velik interes u državama članicama kad je riječ o potpori za osmišljavanje i provedbu reformi. Preliminarno iskazivanje interesa odnosi se na različita područja reformi, od reforme javne uprave, revizije upravljanja javnim financijama, izgradnje tržišta kapitala do boljeg usmjeravanja sustava socijalne skrbi. Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije zadužen za euro i socijalni dijalog, izjavio je: S pomoću ovog novog EU programa Komisija će moći proširiti potporu reformama koju na zahtjev pruža državama članicama kako bi provele bitne reforme kojima se moderniziraju gospodarstva, jača konkurentnost i potiču ulaganja. Ubrzo ćemo predstaviti političke smjernice u okviru Europskog semestra, odnosno prioritete reformi za svaku državu članicu. U okviru tog novog programa države EU dobit će priliku iskoristiti stručno znanje i iskustvo za osmišljavanje i provedbu reformi.
