Skip to content

Susret u atelijeru – akademski slikar Vasilije Josip Jordan

Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar, profesor na ALU u Zagrebu, Vasilije Josip Jordan, autor fascinatnog opusa, iznimnog ugleda i danas je aktivan. Razgovaramo u atelijeru na Šalati, prostoru prepunom slika i uspomena

Miroslav Pelikan

vasilije204Gospodine Jordan, koji Vam je profesor, dok ste strudirali, bio najdraži, tko je najviše utjecao na Vas?
Moglo bi se reći da je to bio profesor Ljubo Babić. On je bio profesor na mojoj klasi. Od njega se moglo najviše i naučiti, širio je horizonte, nama mladima, koji nisu bili samo pedagoški već i iskustveni. Naravno, tu je bilo još profesora koji su bili veoma dobri, ističem profesora Vjekoslava Paraća, sjajan slikar i čovjek. Bilo je još profesora koji su na nas djelovali svojim primjerima a manje svojim riječima.

Koji je slikar u tim godinama na Vas najviše utjecao?
Od domaćih slikara, to je bio u prvom redu, Josip Račić, najdarovitiji od svih naših slikara. Od stranih, Vermeer.

Je li se Vaš slikarski, autorski razvoj odvijao na način na koji ste to i svojedobno zamislili ili uopće niste razmišljali o tome?
skreno, uopće nisam o tome razmišljao je za mene je slikarstvo bila nasušna potreba.Nisam se nikada obazirao na nikakve stilove koji su mogli utjecati na mene, išao sam samostalno putom koji mi je najviše odgovarao.

Bavili ste se i glazbom. Koliko je glazba važna?
Svirao sam violinu nekoliko godina. Kasnije sam isključivo slušao glazbu, imam veliku fonoteku, svih mogućih autora, na klasiku mislim, naravno.

Xxx Redovito slušate glazbu diok slikate?
Da, posebno za to odabirem glazbu, 16 . i 17. stoljeća, harmonija je dosta arhaična i to mi jako pogoduje. Ima skladbi koje su jako blizu osjećajima. Nikada osobito nisam volio Berlioza.

Jeste li se imali prigode susresti s Krležom?
Da, nekoliko puta i to kod Stančića.

O čemu ste razgovarali?
Malo ste govorili s Krležom, uglavnom ste slušali, to je većinom bio monolog.

See also  Susret u atelijeru – Mate Turić-Mata CROata

Tko je od Vaših suvremenika bio Vama blizak?
Posebno ističem Matka Peića, znali bi se često naći, on mi je bio i prijatelji. Razgovarali bi o umjetnosti, on je bio doista vrsni povjesničar umjetnosti. On nije bio konvencionalna osoba.

Bio je dosta zajedljiv.
Da, znao je spustiti onima, kojima to i ide. Imao je taj žalac.

Postoji li u Vašem opusu slika s kojom ste jako zadovoljni i možete reći to je moja najbolja slika?
Razmišljao sam o tome i izbor se suzio na nekoliko slika, iz vremena, od 1965/66..pa do 1980. No, svako desetljeće je imalo po jednu sliku koja se posebice isticala.

Koje je Vašo najplodonosnije razdoblje?
Od sredine šezdesetih pa do osamdesete godine, od dvadeset i pete godine života do četrdesete. Tada je nastalo najviše zaokruženih ciklusa.

JORDAN Obitavaliste 1984Jordan Odlazeci 1977S kojim ste kolegom slikarom bili u najboljim odnosima?
S Josipom Biffelom, znamo se od djetinjstva. Vrlo zanimljiv i obrazovan čovjek, na žalost nije se puno posvetio sebi samome. Kod slikara je vrijeme vrlo dragocjeno, ono izmiče.

Ima li slika koje niste stigli napraviti?
Da, bilo ih je. Žalim zbog atmosfere koju nosite u sebi i potrebe za slikanjem.

Kako vidite suvremenu umjetnost?
Današnja je umjetnost heterogena.

Jordan RUINE 2002JORDAN Vremenski zid 1971Na čemu trenutno radite u atelijeru?
Pokušavam raditi, slikati,vratio sam se ranijim pokušajima. Više sam slikar-kritičar nego stvaralac. Skloniji sam analizirati nego nešto iznova stvarati.