Komisija predstavila europski stup socijalnih prava
Ključni je prioritet ove Komisije izgraditi pravedniju Europu i ojačati njezinu socijalnu dimenziju. Danas ona ispunjava obećanje o donošenju prijedloga o europskom stupu socijalnih prava. U okviru tog stupa utvrđeno je 20 ključnih načela i prava kojima će se podupirati pravedna tržišta rada i sustavi socijalne skrbi i njihovo dobro funkcioniranje. Stup je osmišljen kao kompas pri ponovnoj uspostavi pozitivne konvergencije zbog stvaranja boljih radnih i životnih uvjeta u Europi. Prvenstveno je usmjeren na europodručje, ali primjenjuje se na sve države članice EU koje u njemu žele sudjelovati.
Mađarska: Komisija poduzela pravne korake u vezi sa zakonom o visokoškolskoj izoborazbi i razjasnila činjenice vezane uz savjetovanje „Zaustavimo Bruxelles“
Europska komisija danas je poduzela daljnje korake vezane uz raspravu od 12. travnja o pravnim i temeljnim vrjednostima vezanima uz Mađarsku, i to u dva područja: prvo, na temelju dubinske pravne analize mađarskog zakona o visoko školskoj izobrzbi od 4. travnja Europska komisija zaključila je da taj zakon nije kompatibilan s temeljnim slobodama unutarnjeg tržišta, osobito sa slobodom pružanja usluga i slobodom poslovnog nastana, ali ni s načelom akademske slobode, pravom na izobrazbu i slobodom poslovanja kako ih jamči Povelja o temeljnim pravima Europske unije ni s pravnim obvezama Unije u skladu s međunarodnim trgovinskim pravom. Kolegij povjerenika stoga je odlučio poduzeti pravne korake te je mađarskoj Vladi poslao službenu opomenu o zakonu o visokoj izobrazbi. Nadležna mađarska tijela sad imaju mjesec dana da odgovore na pravne zamjerke Komisije. Komisija je odlučila i da će nastaviti dijalog s nadležnim mađarskim tijelima u vezi s ostalim otvorenim pitanjima, uključujući područje azila, te da će i dalje pozorno pratiti događanja vezana uz nacrt zakona o registraciji nevladinih udruga, koji je također izazvao zabrinutost. Nadalje, Europska komisija danas će objaviti odgovor na netočne navode iznesene u nacionalnom savjetovanju mađarske Vlade „Zaustavimo Bruxelles“, pokrenutom u travnju 2017. Komisija smatra da se savjetovanje temelji na više činjenično netočnih ili pak iznimno obmanjujućih navoda te će stoga objasniti pravo stanje stvari pomoću neupitnih činjenica koje će biti objavljene na početku današnjeg izlaganja prvog potpredsjednika Timmermansna plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, a moći će se preuzeti ovdje. Kolegij je 12. travnja odlučio da će nastaviti koristiti sva sredstva predviđena osnivačkim ugovorima kako bi podržao zajedničke vrjednosti EU te omogućio sveobuhvatan politički dijalog s nadležnim mađarskim tijelima, ostalim državama članicama i Europskim parlamentom. Prva prilika za javni dijalog bit će današnja plenarna rasprava u Europskom parlamentu, u kojoj će sudjelovati prvi potpredsjednik Frans Timmermans i mađarski premijer Viktor Orbán. Prijenos plenarne rasprave moći će se pratiti uživo putem servisa EbSs početkom u 15 sati.
EUROSTAT: odluke o azilu u EU – države članice EU 2016. odobrile zaštitu za više od 700 000 tražitelja azila, više od polovice Sirijci
Dvadeset osam država članica Europske unije (EU) odobrilo je 2016. zaštićeni status za 710 400 tražitelja azila, što je više no dvostruko više u usporedbi s 2015. godinom. Osim toga, države članice EU primile su više od 14 000 preseljenih izbjeglica. Najbrojnija skupina primatelja zaštićenog statusa u EU tijekom 2016. i dalje su bili sirijski državljani (405 600 osoba, odnosno 57 posto ukupnog broja primatelja zaštićenog statusa u državama članicama EU), a slijede irački (65 800, odnosno 9 posto) i afganistanski državljani (61 800, odnosno 9 posto). Broj odluka kojima se Sirijcima odobrava zaštićeni status više se no udvostručio u odnosu na 2015. – Sirijci su 2016. bili najbrojnija skupina primatelja zaštićenog statusa u devetnaest država članica. Od 405 600 Sirijaca koji su dobili zaštićeni status u EU više od 70 posto zabilježeno je u Njemačkoj (294 700). Podatci su dobiveni od Eurostata, statističkog ureda Europske unije. Cijelo Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je na internetu.
EUROSTAT: Pokazatelji izobrazbne strategije Europa 2020. za 2016. – udio osoba u dobi od 30 do 34 godine s tercijarnom izobrazbom u EU u porastu – sve manje osoba koje prije roka prekidaju izobrazbu i osposobljavanje
Udio visokoškolovanih osoba u dobi od 30 do 34 godine u EU i dalje je u porastu: 2002. iznosio je 23,6 posto, dok je 2016. dosegnuo 39,1 posto. Taj je porast znatno izraženiji u žena (24,5 posto 2002., 43,9 posto 2016. – dakle iznad ukupnog cilja iz strategije Europa 2020.) nego u muškaraca (22,6 posto odnosno 34,4 posto – dakle još uvijek ispod zacrtanog iz strategije Europa 2020.). Svrha strategije Europa 2020. jest do 2020. dosegnuti udio od najmanje 40 posto visokoškolovanih osoba u navedenoj dobnoj skupini.Cijelo Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je na internetu.
Predstojeća događanja u Europskoj komisiji
