Rasprava o budućnosti Europe: predsjednik Juncker održao dijalog s građanima na Malti
U okviru niza rasprava i dijaloga o budućnosti Europe koji se održavaju diljem Unije predsjednik Jean-Claude Juncker sudjelovao je jučer na Malti u dijalogu s građanima zajedno s malteškim premijerom Josephom Muscatom i povjerenikom Karmenuom Vellom. Pritom je odgovarao na pitanja sudionika o brojnim temama, od vanjske politike Unije do poljoprivrede, Junckerova plana i borbe protiv terorizma. Tijekom rasprave o prilikama koje nudi EU i smjeru razvoja Unije u godinama koje su pred nama predsjednik je istaknuo da „moramo pokazati da smo u stanju ponuditi konkretne rezultate“. Predsjednik Juncker ponovio je da je Komisija odlučna provoditi Pariški sporazum o klimatskim promjenama te istaknuo da se Europa ponosi položajem svjetskog predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena, dok drugi izbjegavaju preuzete obveze. Na pitanje o tome što EU može učiniti da bi se njegovi građani osjećali sigurno predsjednik Juncker odgovorio je: „Zaista vjerujem da je Europska unija kao koncept, kao konstrukcija, kao povijesna pojava jamstvo zaštite od rata i jamstvo mira.“ Kad je riječ o otvaranju pregovora o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU, predsjednik Juncker izjavio je da građani moraju biti na prvom mjestu: „Građani su na prvom mjestu – Europljani koji žive u Ujedinjenoj Kraljevini i britanski državljani koji žive u drugim državama Europske unije.“ Na dijalogu s građanima govorilo se i o predstojećem prijedlogu europskog stupa socijalnih prava, koji će Europska komisija iznijeti u travnju. Snimka predsjednikova dijaloga s građanima dostupna je ovdje. Predsjednik Junckerdanas je nastavio svoj službeni posjet Malti te je nešto prije 13 sati govorio na plenarnoj sjednici kongresa Europske pučke stranke. Govor se može pogledati na servisu EbS.
Izvješće Komisije: ekološki značajna područja na poljoprivrednim gospodarstvima u EU mogla bi poboljšati biološku raznolikost
Poljoprivredna zemljišta određena kao ekološki značajna područja pridonose poboljšanju biološke raznolikosti i podržavaju usluge ekosustava, pokazuje izvješće Europske komisije o prve dvije godine od uvođenja ekološki značajnih područja u okviru zadnje reforme zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). U izvješću se navodi da ekološki značajna područja, uvedena 2013. u pravilima o izravnim plaćanjima poljoprivrednicima, mogu pridonijeti rješavanju učinka određenih poljoprivrednih praksi na okoliš jer imaju potencijal stvaranja pozitivnih učinaka na biološku raznolikost te tlo, vodu i klimu. Prema pravilima o ekološki značajnim područjima, poljoprivrednici koji imaju više od petnaest hektara obradivog zemljišta moraju najmanje pet posto tog zemljišta ostaviti kao ekološki značajno područje. Godine 2015. deset posto zemljišta na koje se primjenjuje ta obveza proglašeno je ekološki značajnim područjem, a podaci za 2016. pokazuju vrlo slične rezultate. Dodatne informacije dostupne su u članku na internetu.
EUROSTAT: BDP po glavi stanovnika 2015. u 276 regija EU – u četiri regije dvostruko veći od prosjeka – u 19 regija još uvijek upola manji od prosjeka
Godine 2015. regijski BDP po glavi stanovnika, izražen u standardima kupovne moći, varirao je od neznatno manje od 30 posto prosjeka Europske unije u bugarskoj regiji Severozapaden do 580 posto prosjeka u okrugu Inner London – West u Ujedinjenoj Kraljevini. BDP po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosio je 58 posto prosjeka Europske unije. Cijelo Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je na internetu.
Predstojeća događanja u Europskoj komisiji
