U Knjižnici HAZU u četvrtak, 23. ožujka 2017. održan je prvi u nizu znanstvenih kolokvija o oživljavanju kulturskog naslijeđa na kojima će se predstaviti istaknuti hrvatski znanstvenici i najnoviji rezultati hrvatskih istraživačkih projekata, organizirale su ga Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska zaklada za znanost. Kolokvij je otvorio potpredsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je istaknuo da se unapređenje baštine treba bazirati na znanosti, a ne na intuiciji, jer takav je pristup kontraproduktivan za baštinu
Prvi kolokvij održao je akademik Mladen Obad Šćitaroci predstavivši znanstveni projekt kojeg je voditelj, Urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnoga naslijeđa, poznat pod nazivom Urbanizam naslijeđa / Heritage Urbanism – HERU. Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost i trebao bi biti dovršen 2018. U projektu sudjeluju 33 istraživača koji obrađuju 17 istraživačkih tema i 21 podtemu kroz 14 doktorskih istraživanja, od kojih je pet obranjenih, a devet u tijeku. U sklopu projekta 2015. je održan i međunarodni znanstveni skup Prostorne i razvojne mogućnosti kulturnoga naslijeđa na kojem je sudjelovalo 233 autora iz 21 države s četiri kontinenta. Akademik Obad Šćitaroci pojasnio da je pojam urbanizam naslijeđa prvi put upotrijebljen tijekom provedbe projekta.
„Hrvatska baštini 25 stoljeća urbane kulture. Mali dio kulturskoga naslijeđa zbrinut je i očuvan za buduće naraštaje. Većina naslijeđa propada i nestaje, a time nestaje i dio kulturskog, povijesnog i prostornog identiteta Hrvatske. O naslijeđu se govori afirmativno, a poduzima se premalo. Ako je ugroženo naslijeđe pod zaštitom UNESCO-a, kakvo je onda stanje s ostalim kulturskim dobrima ? Malobrojni i iznimni dosadašnji modeli obnove i unapređenja naslijeđa ne daju zadovoljavajuće rezultate“, rekao je akademik Šćitaroci. Iako se spoj turizma i naslijeđa smatra održivim i uspješnim, upozorio je da treba izbjeći dominaciju turizma nad naslijeđem. „Turizam živi od naslijeđa, od lijepih krajolika i baštine, ali premalo vraća naslijeđu, jer se prihod i dobit od turizma ne vraća naslijeđu“, kazao je akademik Obad Šćitaroci, ustvrdivši da je novac uložen u obnovu baštine, ako se ne odredi njezina namjena, bačen novac. Poručio je i da se naslijeđe ne smije štititi od ljudi, već da ga treba unaprjeđivati za ljude i buduće naraštaje.
Pritom je predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost akademik Dario Vretenar iznio podatke da Zaklada financira oko 600 znanstvenih projekata, od kojih je većina u završnoj fazi, i preko 300 doktoranada. Upozorio je na problem sve manjeg izdvajanja za znanost u Hrvatskoj, iako BDP raste, zbog čega je Hrvatska, prema UNESCO-ovom istraživanju provedenom u 140 zemalja, na 133. mjestu u svijetu po kapacitetima za zadržavanje svojih znanstvenika, a na 137. mjestu po kapacitetima za privlačenje znanstvenika iz svijeta.
