Orašar je priča koju su mnoge generacije djece najvjerojatnije upoznale prvo preko kazališta, gledajući najpoznatiji balet na svijetu Petra Iljiča Čajkovskog
Riječ je o bajci koju je napisao poznati njemački pisac E. T. A. Hoffmann, a sada je pronašla svoje mjesto i između korica knjige u kojima prekrasne ilustracije pričaju priču na svoj način
Ilustracije: Patricio Alejandro Aguero Marino
Teško je zamisliti Božić bez te priče čija se radnja odvija na Badnju noć. Njemačka legenda tvrdi da Orašar donosi sigurnost i sreću obitelji u kući u kojoj se nalazi. Kako biste posudili barem malo radosnog osjećaja iz tog čudesnog svijeta i u svoj dom – potrudio se ilustrator Patricio Alejandro Aguero Marino. Božićni san male Klare oživio je u raskošnim ilustracijama koje će trajati dugo nakon što se završi baletna predstava.
Priča prikladna za najmlađe donosi i niz poruka koje će dijete na jednostavniji način usvojiti, a podsjetit će i starije na iskonske vrijednosti.
Ernst Theodor Wilhelm Hoffmann rodio se u Köningsbergu. U mladosti je pokazivao interes jednako za umjetnost kao i za znanost, stoga je učio glazbu, crtanje i slikanje, sve s lakoćom. Studirao je pravo u Köningsbergu. Pa iako po struci pravnik – a i u toj je struci radio i djelovao – Hoffmann je bio također iznimno plodan književnik, skladatelj, glazbeni kritičar, ali pri svemu tome i zborovođa i režiser i slikar. Godine 1813., kao oduševljeni obožavatelj Mozartove glazbe, svoje je treće ime zamijenio drugim Mozartovim imenom – Amadeus. Kada je shvatio da nikada neće postati veliki skladatelj, počeo se baviti pisanjem. Jedan je od najpoznatijih predstavnika njemačkog romantizma i ujedno jedan od pionira “fantasy” žanra.
Raspon njegove književne tematike vrlo je širok, premda je najpoznatiji po svojim fantastičnim i jezovitim pričama kojima je izvršio utjecaj na pisce kao što su Franc Kafka, Edgar Alan Poe, Charles Dickens, Alfred de Musset, Honore de Balzac, Dostojevski, Gogolj i dr. S druge su strane njegova najrealističnija ostvarenja vrlo često na rubu bajkovitoga s naglašenim elementima autobiografskog. Hoffmannov je “Majstor Martin bačvar i njegovi momci” neposredno inspirirao Richarda Wagnera za glasovite “Majstore pjevače”, a iz njegovih je priča Jacques Offenbach uzeo sadržaj za isto tako glasovitu operu “Hoffmannove priče”.
Kratke priče E.T.A. Hoffmanna objavljene su u zbirkama “Phantasiestücke” (1914) i “Nachtstücke” (1817). Među njegova duža djela spada “Ðavolji eliksiri” (“Die Elixiere Des Teufels”, 1816), u kojem se Hoffmann bavi pojmom dvojstva ličnosti (doppelgänger) koje također tematizira u djelu “Die Abenteuer der Silvester-Nacht” (1815). Među ostala poznatija djela ulaze: “Phantasiestücke In Callots Manier”, (1814-15), “Zlatni lonac” (“Der goldene Topf, 1914) “Das Fräulein von Scudéry” (1819), “Klein Zaches Genannt Zinober”, (1819), “Die Serapions-Brüder” (1819-21), “Lebensansichten des Katers Murr” (1820-21), i dr.
%20Hoffmann:%20ORAŠAR){kind=link}