Na osamnaestoj tribini iz ciklusa inozemne Croatice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu
U sklopu Zbirke inozemne Croatice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u srijedu 1. veljače 2017. godine na osamnaestoj tribini, koju uspješno vodi dr. sc. Željka Lovrenčić, gostovao je član Društva hrvatskih književnika Tomislav Marijan Bilosnić iz Zadra, koji je na tribini govorio o svojoj književnoj, slikarskoj i novinarskoj djelatnosti, te bavljenju fotografijom, kao i uopće o hrvatskoj i zadarskoj kulturnoj i književnoj sceni.
Tribina u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu organizirana je o 70. obljetnici života i 50. godišnjici umjetničkog rada Tomislava Marijana Bilosnića.
Posebno je bilo riječi o prijevodima Bilosnićevih djela na strane jezike, njegovoj kultnoj knjizi Tigar, putovanjima u Albaniju, Španjolsku i Rumunjsku, uspjesima njegove književnosti u Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu, ali se razgovaralo i o temama vezanima uz hrvatsko iseljeništvo i manjine. Bilosnićeve knjige ili njihovi izbori prevedeni su na talijanski, engleski, francuski, makedonski, turski, albanski, bugarski, romski, japanski, njemački, španjolski, irski, nizozemski, portugalski, mađarski, poljski, ruski, rumunjski i slovenski. Uvršten je u više međunarodnih haiku antologija. Pjesnička zbirka Tigar međunarodno je poznata Bilosnićeva knjiga, koja je prevedena u cijelosti ili izborima na četrnaest svjetskih jezika.
Na svjetskim jezicima dosad je tiskano četrnaest njegovih knjiga. Književni radovi uvršteni su mu u književne preglede, leksikone, školske programe, panorame i antologije. Kao novinar Bilosnić je napisao tisuće članaka, komentara, reportaža, zapisa i putopisa. Surađuje na radiju i televiziji. Uređivao je biblioteke, listove i časopise te novinske rubrike. Jedan je od začetnika ekološke tematike u Hrvatskoj. Kao slikar Tomislav Marijan Bilosnić priredio je osamdesetak samostalnih izložaba slika te je objavio sedam slikarskih monografija.
Bilosnić je kao aktivni sudionik Hrvatskoga proljeća 1971. godine bio zatvaran, proganjan i zabranjivan. Za vrijeme Domovinskoga rata bio je zapovjednik Samostalnoga voda umjetnika (1991. – 1992.). Član je književnih i umjetničkih udruženja, kao što su Društvo hrvatskih književnika, HDLU Zadar, Udruga hrvatskih veterana Domovinskoga rata i Klub hrvatskih likovnih umjetnika veterana Domovinskoga rata. Počasni je član Društva albanskih umjetnika i književnika u Elbasanu i Kluba pisaca Kostandin Kristoforidhi u Albaniji te je predsjednik Ogranka DHK Zadar. Za umjetničku i društvenu djelatnost dobio je niz nagrada.
Ovaj svestrani umjetnik koji ima gotovo filmsku biografiju na tribini u Zagrebu najviše je govorio o svojem spisateljskom radu. U pedeset godina dugome radu uspio je objaviti više od 120 knjiga proze, poezije, poezije za djecu, kritika, feljtona, putopisa, povjesnica i slikarskih monografija. Dobitnik je brojnih hrvatskih i međunarodnih nagrada.
