Predsjednik Juncker govorio povodom 25. godišnjice Ugovora iz Maastrichta
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker 9. prosinca održao je prigodno predavanje studentima Sveučilišta u Maastrichtu povodom 25. godišnjice Ugovora iz Maastrichta. Na kojemu je govorio o ulozi Ugovora u stvaranju ekonomske i monetarne unije, a kad je riječ o budućnosti, pozvao je na više jedinstva, strukturske suradnje i zaštite naših zajedničkih postignuća. Izjavio je: „Europsku integraciju više ne trebamo objašnjavati prošlošću. Europsku uniju trebamo tumačiti onim što nam može donijeti u budućnosti.“ Pritom je predsjednik Juncker spomenuo da je Europa najmanji kontinent na svijetu, a europski narodi samo zajedničkim snagama mogu zadržati utjecaj na svjetskoj razini, i istaknuo je: „Oni koji smatraju da je došlo doba za dekonstrukciju, za rastavljanje Europe na sastavne dijelove, za podjelu na nacionalne zajednice potpuno su u krivu. Bez Europske unije ne ćemo postojati ni kao zasebni narodi.“
Europska komisija prihvaća mjere proizašle iz Kolokvija o osnovnim pravima medijskog pluralizma i demokracija
Europska komisija danas je oznanila mjere proizašle iz godišnjeg Kolokvija o temeljnim pravima posvećenog poticanju i poboljšanju medijskog pluralizma i demokracije. Rasprave u kojima su sudjelovali novinari, članovi akademske zajednice, nevladinih udruga i političari bile su usredotočene na šest ključnih točaka: 1.) zaštitu slobode i neovisnosti medija od političkih pritisaka; 2.) očuvanje neovisnosti medija; 3) zaštitu novinara i njihove slobode izražavanja; 4.) sprječavanje govora mržnje usmjerenog protiv novinara i novih medijskih subjekata; 5.) zaštitu zviždača i istraživačkih novinara; i 6.) promicanje medijske pismenosti i medijske etike. Europska komisija definirala je niz mjera kojima će se postići ti zadatci. Među navedenim mjerama je i žurno donošena Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama u Parlamentu i Vijeću kako bi se ojačala neovisnost regulatornih tijela za medije. Komisija preporučuje i brzo donošenje revidirane Direktive o autorskim pravima, kojom bi se medijima trebala zajamčiti održiva financijska osnova. Ipak kako bi se štitile slobode novinarskog izražavanja, Komisija javno promiče svijest o slobodi nastojeći poboljšati pluralizm medija ali i poticati dijalog s udrugama i društvima građana, poslovnim sektorom i novim medijima. Ponudit će i financiranje neovisnih projekata posvećenih slobodi izražavanja i podržavati projekte usmjerene na suzbijanje govora mržnje usmjerene protiv novinara. Kako bi poboljšala zaštitu zviždača, Komisija će procijeniti je li u tu svrhu potrebno dodatno zakonodavstvo na razini EU. Naposljetku, Europska komisija provest će niz mjera za poboljšanje medijske pismenosti. Njima je obuhvaćeno financiranje medijskih subjekata, industrije, istraživača i nevladinih udruga zbog istraživanja pitanja kao što su efekt filtriranja informacija i uloga algoritama. Dodatne informacije o Kolokviju 2016. dostupne su na internetu. Svi zaključci dostupni su ovdje.
EUROSTAT: osobni transferi u EU-u – rezidenti EU-a u inozemstvo 2015. poslali 31,3 milijarde eura – iz inozemstva primljeno 11,0 milijardi eura
Tijekom 2015. novčani tokovi koje su rezidenti Europske unije (EU) uputili u treće države, tzv. osobni transferi, iznosili su 31,3 milijarde eura, dok su 2014. iznosili 29,9 milijardi eura. Budući da je ukupan dotok novca u EU 2015. iznosio malo manje od 11,0 milijardi eura, to je rezultiralo negativnim saldom (-20,4 milijarde eura) za EU u odnosu na ostatak svijeta. Većinu osobnih transfera čine plaćanja migranata koje upućuju u države iz kojih su pristigli. Cijelo Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je na internetu.
Kalendar Tjedne aktivnosti povjerenika
Predstojeća događanja u Europskoj komisiji
