U Češkom domu u Zagrebu 9. studenoga Hrvatsko-češko društvo i Češka beseda Zagreb prigodno su obilježili 80. godišnjicu rođenja Václava Havela (1936. – 2011.), poznatog češkog književnika i političara, prvog predsjednika Češke (1993.–2003.), prije tog bio je zadnji predsjednik Čehoslovačke (1989.–1992.), svijetu poznat kao vođa Baršunaste revolucije 1989., kad je u toj državi zauvijek srušen komunistički režim
Pri tom su o Havelovom političkom i književnom djelovanju zapaženo govorili, kako predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac koji je prikazao Havelovo političko djelovanje, dok je o Havelovom književnom stvaralaštvu govorio Matija Ivačić s Katedre za češki jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, tako i češki veleposlanik u Hrvatskoj Vladimír Zavázal koji je podsjetio na njegove susrete s Havelom istaknuvši zasluge zbog kojih se Češka s njime ponosi.
Iscrpno je o Havelovom političkom djelovanju govorio predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac koji je istaknuo kako obljetničkim skupom posvećenom Havelovom 80. rođendanu Hrvatsko-češko društvo nastavlja svoju tradiciju. „Naime, Havelove rođendane slavili smo još za Havelova života: 1996. njegov 60. rođendan kad smo objavili posebni broj našeg glasila Susreti, pri čemu smo 2002. povodom Havelovog 66. rođendana inicirali Književni petak u Gradskoj knjižnici posvećen njemu, a 2011. povodom 75. rođendana organizirali smo projekciju filma Građanin Havel u kinu Europa, mjesec dana prije Havelove smrti. Ipak danas slavimo Havelov rođendan, ali po prvi put nakon njegove smrti. Tim proslavama na neki smo način obnovili tradiciju koja je postojala između dva svjetska rata u Zagrebu, kad su se redovito slavili rođendani tadašnjeg predsjednika Tomaša Masaryka“, kazao je Lipovac.
Nadalje o Havelu govoreći Lipovac je podsjetio da je Havel zastupao mišljenje da politika ne treba biti samo umijeće mogućeg, već da može biti i umijeće nemogućeg, umijeće usavršavanja sebe i svijeta, što je dokazao svojim primjerom. „U Havelovom razdoblju Češka je doživjela temeljitu preobrazbu oslobodivši se političkih i duhovnih okova kojima je bila vezana uz Sovjetski savez, i dokazala svoju demokratsku i civilizacijsku razinu mirnim razlazom sa Slovačkom. Od sive i turobne države iza željezne zavjese Češka je postala napredna i uspješna država razvijenog demokratskog sustava i tržišnog gospodarstva. Zaštitni znak takve uspješne Češke bio je i ostao upravo Havel, priznat diljem Europe i svijeta kao borac za politiku utemeljenu na humanizmu, poštenju i moralu, dok je kao vrhunski intelektualac rođenjem i odgojem duboko ukorijenjen u češku povijest, kulturu, tradiciju, mentalitet, u češki duh koji ga je i iznjedrio jer nije slučajno da se čovjek poput Havela pojavio baš u Češkoj. Havel je dokazao da vlast ne kvari nužno svaku osobu, nego da je uvijek posrijedi mogućnost izbora, da se ne mora biti u oporbi da bi se zadržalo poštenje i moralna čistoća, već da je te ideale moguće i potrebno ostvariti i na najvišoj poziciji u državi. Unatoč visokoj državničkoj funkciji Havel je zadržao pristupačnost, jednostavnost i ležernost pa ga se smatralo idealnim čelnikom jedne nevelike srednjoeuropske države“, rekao je Lipovac. Podsjetio je i na Havelove veze s Hrvatskoj kojoj je davao podršku tijekom srpske agresije, naročito je branio i legitimitet vojno redarstvene operacije Oluja. Hrvatsku je Havel dvaput službeno posjetio 2000., a dok je kao disident bio u zatvoru njegove su se drame izvodile u zagrebačkim kazalištima. Lipovac je spomenuo da je Hrvatsko-češko društvo predložilo da jedna ulica u Zagrebu dobije ime Václava Havela. „Razlog zašto u Hrvatskoj volimo Havela je i taj što nismo imali državnika poput njega. Česima zavidimo na Havelu, ali ne zbog toga što ne bismo bili sposobni iznjedriti državnika poput njega, nego stoga što žalimo što su prilike u Hrvatskoj krajem osamdesetih i početkom devedesetih bile takve da nisu bile pogodne za pojavu hrvatskog Havela. Jer da bi se Havel pojavio u Hrvatskoj, on se najprije morao pojaviti u Srbiji, ili se barem trebao pojaviti srpski Gorbačov ili Jeljcin. No u Srbiji se s Miloševićem pojavio novi Hitler, a protiv Hitlera se ne možete učinkovito boriti Havelom, u situaciji kada vam prijeti genocid kao što je bio slučaj s Hrvatima tijekom srpske agresije“, rekao je Lipovac.
O Havelovom književnom djelovanju i dramskom izražavanju vješto je govorio Matija Ivačić s Katedre za češki jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je istaknuo da se Havel kao književnik pojavljuje s pjesmama, ali da je slavu stekao svojim dramama pisanima u duhu teatra apsurda. U njima se bavi pojedincem i njegovim moralnim integritetom u sukobu s komunističkim sustavom, zbog čega je vrlo zahtjevno odvojiti Havela književnika od Havela kao borca za slobodu i demokraciju. Odlomke iz Havelovih djela uvjeljivo su interpretirali članovi Literarne sekcije Češke besede Zagreb i učenici Češke dopunske škole u Zagrebu.
Na svoje susrete s Havelom još od razdoblja Baršunaste revolucije podsjetio je češki veleposlanik Vladimír Zavázal, koji je spomenuo da je svijet prihvatljivo Havela doživljavao kao uglednog velikana, i da je Češka zbog toga postala poznata baš po njemu.
