U zadarskoj Gradskoj loži Narodnog muzeja u ponedjeljak 14. studenoga 2016. godine predstavljena je monografija “Zemunik u prostoru i vremenu” urednika prof. dr. sc. Josipa Faričića i mr. sc. don Zdenka Dundovića, koja na četiristotinjak stranica govori o prošlosti i sadašnjosti, ali i budućem razvoju Zemunika
Monografija “Zemunik u prostoru i vremenu”tiskana je u izdanju Sveučilišta u Zadru, Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Župe Marije Kraljice Mira – Kraljice Hrvata u Zemuniku i Općine Zemunik.
Mnogobrojnu zadarsku publiku pozdravila je prof. dr. sc. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru i Ivica Šarić, načelnik općine Zemunik. „Ovo je veličanstveno djelo iz kojega svatko može učiti“, rekla re rektorica Vican.
Sadržaj monografije potpisuje niz stručnjaka koji se koriste bogatom arhivskom građom, ali i rezultatima terenskih istraživanja. Knjigu su predstavili književnik Tomislav Marijan Bilosnić, pisac pogovora, dr. Lena Mirošević, recenzentica i don Zdenko Dundović, kourednik knjige.
Svečano predstavljanje znanstvene monografije „Zemunik u prostoru i vremenu”
RAD KOJI POMALO SLIČI NOINU DJELU
Piše: doc. dr. sc. Lena Mirošević
Posebno mi je zadovoljstvo pozdraviti sve Vas okupljene na svečanom predstavljanju znanstvene monografije „Zemunik u prostoru i vremenu”, čiji su izdavači Sveučilište u Zadru, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Župa Marije Kraljice Mira – Kraljice Hrvata u Zemuniku i Općina Zemunik Donji.
Kao urednici monografije „Zemunik u prostoru i vremenu” potpisuju se Josip Faričić i Zdenko Dundović, ujedno i idejni pokretači istoimenoga znanstvenoga skupa održanog u Zemuniku 25. kolovoza 2014. godine, čiji se radovi sada donose u monografiji.
Znanstvena monografija Zemunik u prostoru i vremenu sastoji se od Uvoda i dvadeset i jednog rada te pogovora napisanih ukupno na 370 stranica. Radovi se kreću u vrlo širokom tematskom i kronološkom opsegu. Prema kronološkom rasporedu teme obuhvaćaju razdoblje od prvih početaka naseljenosti pa do suvremenih odrednica promatranog prostora. Prema tematskom opsegu radova monografija se sastoji od historijskogeografskog bloka, unutar kojeg su uključene teme iz arheoIogije, religije, demografije, kartografije i dr.
U uvodu, uz kratak opis promatranog prostora, istaknut je cilj znanstvene publikacije odnosno važnost takve znanstvene publikacije koja svojim radovima integralno analizira Zemunik i okolicu te na taj način čini podlogu za daljnji razvoj promatranog prostora.
Prva tri rada su geografske tematike koja donose rezultate istraživanja o prirodnogeografskim značajkama promatranog prostora. Geomorfološka obilježja prostora od iznimnog su značaja za djelovanje i daljnji razvoj promatranog prostora. Tako autori Sanja Lozić, Ante Šiljeg i Denis Radoš kroz detaljnu geomorfometrijsku analizu za područje Zemunika ističu povezanost odnosno važnost poznavanja geomorfometrijskih parametara prilikom procesa planiranja i korištenja prostora osobito poradi što racionalnijeg pristupa upravljanja i gospodarenja prostorom.
Poznavanje klimatskih i hidroloških značajki prostora vrlo su bitan element za racionalno gospodarenje prostorom. Upravo analiza takvih značajki prostora je prisutna u radovima autora S. Lozić, D. Radoš i A. Šiljeg te Dražena Perice. O prvim početcima naseljenosti autori Brunislav Marjanović i Kristina Horvat na temelju rezultata arheoloških istraživanja donose zaključke o neolitičkoj naseljenosti prostora. Naseljenost prostora zabilježena je i u željeznom dobu kroz prisutnost liburnske zajednice o čemu svjedoči keramički materijal s arheoloških istraživanja Gradine u Zemuniku u radu koji donese autori Martina Čelhara i Igor Borzić. Arheološka istraživanja Gradine u Zemuniku na području srednjovjekovne i novovjekovne utvrde ukazala su na izrazitu aktivnost naseljenosti promatranog prostora u razdoblju od kraja 15. do sredine 17. stoljeća. Povijesna zbivanja i rezultate arheoloških iskopavanja navedenog prostora donose autori Karla Gusar i Dario Vujević. Nikola Jakšić analizira stratešku i pravnu ulogu te značenje Zemunika tijekom ranog srednjeg vijeka pa sve do osmanlijskog osvajanja Zemunika. Takvo vojno strateško značenje Zemunika osobito je prisutno tijekom mletačko-osmanskih ratova o čemu pišu Tea Perinčić i Tado Oršolić. U svom radu ističu važnu ulogu Zemunika ponajprije kod obrane šireg zadarskog zaobalja kojim se nadziralo područje od Novigrada i Posedarja do Poličnika i Sukošana, te kao komunikacijske spone između Zadra, Benkovca i Obrovca prema prekovelebitskoj Hrvatskoj što je odredilo strateško značenje Zemunika sve do suvremenog razdoblja. Svakodnevni život na području Zemunika tijekom turbulentnog razdoblja mletačko-osmanskih sukoba dokumentira u svom radu Grozdana Franov-Živković. O Zemuniku pod osmanskom vlašću (77 godina) rad Kornelije Jurin Starčević na temelju osmanskih poreznih i vojnih popisa donosi opise urbanog razvoja civilnog i vojnog Zemunika. Na temelju arhivskih izvora dolazi se do saznanja o različitim aspektima života s obje strane mletačko-osmanske granice tijekom 17. stoljeća. Tako rad Lovorke Čoralić donosi podatke o životu Zemuničana u mletačkim prekomorskim kopnenim postrojbama u 18. stoljeću. S obzirom na vojno stratešku ulogu Zemunika tijekom 16. i 17. stoljeća, a potom i njegovo prometno značenje ne čudi interes kartografa za prikazivanjem navedenog prostora. Tako autor J. Faričić na temelju bogate kartografske grade analizira percepciju zemuničkog prostora u kontekstu njegova značenja u društveno-gospodarskom sustavu tijekom ranonovovijekovnog razdoblja.
Rad Ante Bralića donosi prikaz Zemunika za vrijeme austrijske uprave. Zemunik između dva svjetska rata, rad Ante Gverića te Zemunik u Drugom svjetskom ratu i poraću, rad Zlatka Begonje donose zanimljive činjenice iz prošlosti toga kraja.
Tako rad Ante Gveric pridonosi rasvjetljavanju međuratne zemuničke prošlosti koju je obilježio život na granici, dok Zlatko Begonja promatra poslijeratno razdoblje i stvaranje novog društvenopolitičkog ozračja od strane komunističkih vlasti.
Historijskogeografski pregled razvoja krajolika zemuničkog područja i promjene korištenja zemljišta od 18. stoljeća do danas dvije su glavne okosnice analize rada autora A. Blaće i A. Čuka. O demografskim značajkama Zemunika u drugoj polovici 19. stoljeća rad je Zdenka Dundovića dok suvremene značajke demografskog razvoja donosi rad V. Graovac Matassi i Martina Šušić. Rad na temelju matičnih knjiga i drugih župnih izvora sadrži rekonstrukciju demografskih procesa na području župe Zemunik u drugoj polovici 19. Stoljeća.
Poseban značaj promatranog prostora je njegov prometnogeografski položaj odnosno položaj u regionalnom i nacionalnom prometnom sustavu stoga rad Marko Rapana donosi sintezu prometne infrastruktura na prostoru Zemunika Donjeg. Autor Tomislav Šulj na detaljan i iscrpan način prikazuje važnost i značenje zračne luke Zemunik za vrijeme Domovinskog rata. Posljednji rad je Pavla Kere o župi Zemunik, odnosno njenoj arhitekturi i vjerskom životu.
Rukopis znanstvena monografija Zemunik u prostoru i vremenu je dobro strukturiran, jasan, lako čitljiv i razumljiv, bez nepotrebnih ponavljanja i razmjeno ujednačen po opsegu pojedinih radova. Kod svih radova stručna terminologija upotrebljava se u pravilnom značenju. Koncepcijski i metodološki rukopis ostvaruje zadani cilj, a to je da svojom tematskom raznovrsnošću daje smjernice kako znanstvene spoznaje o prirodnoj i kulturnoj baštini te o društvenom i gospodarskom razvitku mogu pridonijeti daljnjem razvoju Zemunika. Takav tematski pristup čini značajan iskorak u boljem razumijevanju zemuničkog prostora i procesa u njemu općenito.
Znanstvena monografija Zemunik u prostoru i vremenu ima osobit znanstveni doprinos u segmentu istraživanja odnosno korištenju i interpretaciji primamih izvora (statističkih, arheoloških, arhivskih i dr.). Znanstvena monografija Zemunik u prostoru i vremenu je vrijedno znanstveno djelo koje je, uvažavajući sve zahtjeve struke svojim doprinosom uspješno odgovorilo na sve postavljene ciljeve.
Evidentno je da je monografija krajnji proizvod analitički postavljenog, prethodno dobro promišljenog i vremenski zahtjevnog istraživanja. Stoga je monografija originalan uvid u lokalne historijskogeografske obrasce zemuničkog prostora i može se promatrati kao nastavak, odnosno dio, sličnih istraživanja za druge prostore na putu k sveobuhvatnom istraživanju hrvatskih prostora. Svakako je potrebno istaknuti da takva djela o manjim agrarnim prostorima su nedovoljno prisutni u hrvatskom znanstvenom prostoru te je takvu tematiku potrebno povremeno znanstveno-istraživački reaktualizirati.
Naglašenim istraživačkim pitanjima, prezentiranim zaključcima te sugestijama za rješavanje pojedinih tekućih problema radovi potiču na daljnja istraživanja, ne samo na spomenutim, već i na drugim područjima ljudskog djelovanja. Stoga je objavljivanje ove znanstvene monografije u cijelosti opravdalo svoju svrhu, te je njezinim objelodanjivanjem ostvaren značajan doprinos u svekolikom poznavanju zemuničkog prostora.
Dozvoli te mi još samo kao recenzentu koji se pridržavao svih smjernica za kritičku procjenu znanstvenih radova da pridodam i pomalo osobnu recenziju. Kako sam već istakla važnost i vrijednost radova je neupitna, međutim svakako treba istaknuti i zasluge urednika. Njihov rad pomalo sliči radu Noe koji je u svoju arku pokušao staviti sve vrste životinja i spasiti od svake barem jednu, odnosno dvije. Tako su i urednici ove monografije nastojali zabilježiti/sačuvati svaki element historijskogeografskih značajki ovog prostora u okupljenim radovima. Također, uz navedeno u monografiji u svim radovima je utisnut i nijansirani odraz povezanosti ljudi s prostorom. Naime, svaka knjiga, monografija koja opisuje prostor i ljude otkriva bezbroj interakcija među njima. Ta isprepletenost prisutna je u Odi zemuničkom kulturnom pejzažu autora Tomislava Marijana Bilosnića. Stoga je ova knjiga omaž prostoru i Zemuničanima, u kojem toponimi Gradina, Orašine, Reljići, Velike njive, Jezerine…. čine taj prostor zavičajem.
