Mila Gvardiol u galeriji Pikto: Raskršća

unspecified

unspecified

Beogradska umjetnica Mila Gvardiol 17. studenoga, u 19 sati prvi put će se zagrebačkoj publici predstaviti samostalnom izložbom u galeriji Pikto

Hrvatska ju je publika imala prilike upoznati prošle godine u Puli, a 2013. je gostovala na 16. Međunarodnoj izložbi minijatura u Zaprešiću.

Doktorirala je na interdisciplinarnim studijima “Univerziteta umetnosti u Beogradu”, a zaposlena je kao docentica na dva fakulteta, na Odsjeku za digitalnu umjetnost u Sremskoj Kamenici te na Fakultetu primjenjenih umjetnosti u Beogradu

Sama umjetnica opisala je ciklus Raskršća rekavši: “Svaki pravac vodi naš život u određenom smjeru. Neka raskršća imaju putokaze, ali ne i ova živiotna. Za mnoge ona znače zastupanje onoga u što vjeruju, čak iako znaju što se nalazi na kraju odabranog puta.

Neko te može potaknuti na putu, dati ti usmjerenje, inspirirati te, ali put biraš sam. Put je život. Život ti je dan da bi ga živio na način na koji ni jedna druga jedinka u Svemiru ne živi. Dakle uputstvo za savršeno putovanje ne postoji. Ono se stvara stazama života, koracima koje činiš i izborima koje donosiš.”

Iz predgovora:

Počevši od njujorške škole preko minimal-arta, (primjerice, Franka Stele) pa do umjetnika s ovih prostora kao što su Miodrag B. Protić, Aleksandar Tomašević, Julije Knifer ili Radomir Damnjanović Damnjan, geometrijska apstrakcija otvorila je nesaglediva područja izražajnih likovnih mogućnosti. Poetski i vizualni efekti prisutni na ranijim slikama Mile Gvardiol (recimo na onim radovima iz ciklusa „Predjeli duše“) sada su evoluirali u pročišćen mentalni prostor koji upravo nosi iskustvo geometrijske apstrakcije. Tople, lirske kadence iz prethodnog slikarskog bavljenja ove umjetnice, sada je prevladao koncept matematičkog mišljenja koji poštuje purističke ideale čistoće i egzaktnosti, mir i harmoniju likovnih struktura, te usaglašenost prostornih planova. No, geometrija je za Milu Gvardiol samo polazište za proces poosobljene slikarske kontemplacije na temu raskršća.

Na simboličnom i amblemskom nivou, raskršće je važno kultno, obredno i mitološko-magijsko mjesto kod mnogih indoevropskih naroda. To je epifanijski prostor pribiranja, središte svijeta odakle se pružaju zacrtani putevi. Na raskršću nam se valja zamisliti i sabrati se iznutra. Sa raskršća se odlazi u nepoznato, odakle počinje pustolovina.

Poliptisi Mile Gvardiol ukazuju na simboličku važnost raskršća. Jer, nisu li naša bića raskršća na kojima se suočavaju različiti aspekti naših identiteta? Sklona egzaktnoj opservaciji i analizi, Mila Gvardiol izbkegla je opća mjesta i ikoničke patente geometrijske apstrakcije tako što je aktivirala individualnu mitologiju i ispovjest unutrašnjeg vida. Ona, dakle, predočava unutrašnje duhovno i duševno raskršće i tako promatraču osjetljivog duhovnog sastava otvara nove likovne obzore prostorno-iluzionističke fenomenalnosti. Slikarsko polje ovdje je sabirno mjesto, raskrižje, poligon, fundus mogućih puteva. To je mentalni i imaginativni prostor otvorenih i ogoljenih unutrašnjih cesta. Bijeli i sivi putevi koji se prepliću na crnom mat tonu imaju sugestivnost nečeg vitalistički pokretljivog. Jednom autonomnom znakovnošću ovdje je dinamizirano slikarsko polje koje u sebi nosi i nešto od dalekog odjeka Ešerovih iluzionističkih, grafičkih metamorfoza.

U radovima Mile Gvardiol novijeg datuma prisutan je jedan drugačiji, raskošniji kromatski kod, a time i složena igra odjeka i suglasnosti, koja, što je najljepše, nije narušila formu i karakter harmonije. Oblaci su nova, neočekivana pojava u inače uigranom oblikovanju slikarskog polja. Po liniji magije ekstrema Mila Gvardiol na pojedinim slikama uvodi u svoj opsesivni svijet nediferencirane elemente kumulativnih oblaka koji sugeriraju nejasne i prilično neodređene perspektive.

Na svojim stabilno i konzekventno oblikovanim poliptisima koji nikako nisu oslobođeni inspirativnog podstreka vidljive stvarnosti, emocionalna suzdržanost dovedena je do egzaktnosti. Sačuvavši svoje jasno estetsko mišljenje i integritet apstraktne sinteze, Mila Gvardiol pronašla je svoju intimnu psihološku dispoziciju.

Dragan Danilov, kritičar, pjesnik, esejist