U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu u četvrtak, 10. studenoga otvorena je pregledna dokumentarna i multimedijska izložba Boris Papandopulo u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti s kojom Akademija započinje obilježavti 110. godišnjicu rođenja i 25. godišnjicu smrti jednog od naznačajnijih hrvatskih skladatelja i dirigenta akademika Borisa Papandopula
Izložba preglednom pokazljivošću predstavlja građu iz triju Akademijinih jedinica, Odsjeka za povijest hrvatske glazbe, Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta i Knjižnice HAZU, koju posjetitelji mogu razgledati ali pogleti i dokumentarni film Maestro Jakova Sedlara posvećen Papadopulovu životu i djelu. Izložba ostaje otvorena do 27. siječnja 2017., a autorice su Lucija Konfic i Sara Ries s Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU. Prigodom otvorenja izložbe među mnogim okupljenim posjetiteljima bila je nazočna i Papandopulova supruga Zdenka Papandopulo, pritom je violinist Martin Krpan izveo Papandopulovu skladbu Monolog.
Na otovorenju izložbe predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić naglasio je za Borisa Papandopula da je bio jedan od najvećih glazbenih umjetnika u hrvatskoj povijesti, velik kao skladatelj, dirigent, glazbeni kritičar i pedagog. „Papandopulo je obilježio cijelu jednu epohu. Skladao je više od 440 glazbenih djela, smatrao je da se sve što postoji u životu može izraziti glazbom“, kazao je akademik Kusić. Podsjetio je da je Papandopulo bio član ugledne umjetničke obitelji koja je dinamično djeluje u hrvatskoj umjetnosti već 150 godina. Njegova baka bila je glumica Marija Ružička Strozzi, majka operna pjevačica Maja Strozzi, a ujak glumac i režiser Tito Strozzi, čija unuka je suvremena glumica Dora Fišter Toš. Akademik Kusić je spomenuo da je Boris Papandopulo bio rođen 1906., iste godine kad su se rodila još trojica istaknutih hrvatskih skladatelja – Milo Cipra, Miroslav Magdalenić i Ivan Brkanović. Istaknuo je i da je Papandopulo puno pridonio Hrvatskoj akademiji čiji je bio član 37 godina – za izvanrednog člana izabran je 1954., a za redovitog člana 1965.
O stvaralaštvu Borisa Papandopula dojmljivo je govorila voditeljica Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU akademica Koraljka Kos. „Boris Papandopulo se u hrvatskoj glazbi pojavio kao dovršen i profiliran skladatelj što je potvrdio svojim ranim opusima krajem dvadesetih godina 20. stoljeća, od kojih se izdvajaju Slavoslovlje, Dubrovačka kontradanca i Concerto da camera. Ta djela pokazuju svu širinu i slojevitost Papandopulova stvaralaštva“, kazala je akademica Kos.
Potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva Blaženka Peradenić-Kotur zapaženo je govorila, istaknuvši da je riječ o izložbi koja je dio inicijative Hrvatske udruge muzičkih knjižnica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD) i Komisije za glazbene knjižnice i zbirke Hrvatskog knjižničarskog društva koja se održava u sklopu projekta Papandopulo u Zagrebu koji obuhvaća seriju od tri izložbe. Projekt triju izložbi započinje ovom izložbom u HAZU, koju slijedi izložba Boris Papandopulo u svjetlu obljetnica u Gradskoj knjižnici od 6. do 31. prosinca, potom i izložba Boris Papandopulo u Knjižnici Muzičke akademije u Muzičkoj akademiji 12. prosinca.
