Picture 016

U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u srijedu 9. studenog predstavljena je trilogija suradnika HAZU prof. emeritusa Ante Simonića, suradnika HAZU, Rijeka vremena – Drevno susretište zavičajnog i svjetskog, Rijeka velikog uzleta – Zavodljivost starog i izazov novog i Rijeka novih nadanja – Stvaranje poželjne sadašnjosti i okrenutost budućnosti, o kojoj su govorili recenzenti akademik Petar Strčić, suradnik HAZU prof. dr. sc. Darko Gašparović i prof. dr. sc. Bernard Franković ali i izvršni urednik Franjo Butorac, pri čemu je u prigodnom glazbenom programu nastupila Rita Zhao Simonić. Knjige su u 2015. objavljene u snakladništvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Zadru, Primorsko-goranske županije, Grad Dubrovnik, Grad Rijeka i Naklada Kvarner. Na ukupno 2700 stranica autor detaljno obrađuje brojne teme vezane uz povijest i kulturnu baštinu Rijeke i čitavog sjevernojadranskog područja od najstarijih razdoblja pa do danas, ali i teme vezane uz prirodnu baštinu, gospodarstvo, šport, filozofiju i religiju.

Uvodno govoreći predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić kazao je da se govori o monumentalnom i zadivljujućem djelu posvećenom Simonićevom zavičaju kojeg povezuje s domovinom, Europom i svijetom, spajajući tako lokalno i globalno. Podsjetio je i na biografiju suradnika Akademije prof. emeritusa Ante Simonića, istaknutog hrvatskog farmakologa, dugogodišnjeg predstojnika Zavoda i Katedre za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, a kojeg je bio i dekan. Od 2000. do 2002. bio je saborski zastupnik i predsjednik Odbora za znanost, izobrazbu i kulturu, a od 2002. do 2003. potpredsjednik Vlade. Od 2008. do 2013. bio je hrvatski veleposlanik u Kini. Za člana suradnika HAZU izabran je 2002.

Pritom je glavni tajnik HAZU akademik Pavao Rudan spomenuo da je Simonić polihistor, erudit i humanist golemog životnog iskustva zaljubljen u svoj zavičaj koji u svojim knjigama iznosi višetisućljetno nasljeđe Rijeke i okolice. „Ove tri knjige bit će mnogima inspiracija kao izvor golemog broja važnih činjenica. Ne postoji takvo djelo o nekom kraju Lijepe naše“, kazao je akademik Rudan.

Na kraju prof. emeritus Ante Simonić spomenuo je kako mu je za pisanje ovih ovih opsežnih knjiga trebalo punih 15 godina, pritom je podsjetio na pojedine značajnije osobe i događaje iz povijesti šireg riječkog područja. „Ovo je priča o nama, o našem identitetu, a ovdje su se često događale velike stvari. Ovdje je nastala Bašćanska ploča, prve hrvatske knjige, glagoljaštvo. Ovdje su rođeni sveti Jeronim, Juraj Julije Klović, Franjo Petris, Matija Vlačić Ilirik, ljudi najvećeg svjetskog formata. U Rijeci je napisana Lijepa naša, ovdje su počteci hrvatskog turizma, ovdje se čuvala zapadna hrvatska granica. Sve je to naša baština“, kazao je Simonić.

Leave a Reply

Your email address will not be published.