U HAZU dodijeljene zahvalnice Đuri Deželiću, Srećku Seljanu i Nenadu Doganu

06

 06

U zagrebačkoj palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 8. studenog održana je prigodna svečanost dodjele zahvalnica prof. dr. sc. Đuri Deželiću koji je Akademiji darovao laboratorijski dnevnik svog oca Mladena Deželića o konzerviranju Bašćanske ploče, mr. sc. Srećku Seljanu, donatoru programskog paketa koji najovodobnijom metodom omogućuje posjetiteljima pristup i vođenje kroz stalni postav Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, i akademskom slikaru Nenadu Doganu koji je taj program likovno oblikovao. Zahvaljujući toj donaciji Strossmayerova galerija iznimna je u Hrvatskoj, jer ima digitaliziran vodič usklađen s ovodobnim potrebama koji korisnicima smartphon i tablet uređaja omogućuje uvid u podatke bilo kroz svoj stalni postav ili o izloženim remek-djela putem besplatne aplikacije

Konzerviranje Bašćanske ploče provedeno je nakon što je ploča 1934. iz Baške dopremljena u Zagreb u Akademijinu palaču, u kojoj je nakon konzerviranja izložena u atriju. Kamen Bašćanske ploče nagrizala je sol i počela se raspadati pa je kemičar Mladen Deželić pronašao metodu kojom se ploča ispirala velikim količinama vode. Tim postupkom, koji je nazvan „liječenjem Bašćanske ploče“, zaustavljeno je njezino daljnje propadanje i omogućena bolja čitljivost teksta, što je Deželić detaljno opisao u Ljetopisu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1943.

 10

Pritom je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo kako Bašćanska ploča i Strossmayerova galerija na simboličan način najviše obilježavaju Hrvatsku akademiju kao njezine najvrednije znamenitosti. Podsjetio je da se Bašćansku ploču naziva krsnim listom hrvatskog naroda, jer na se njoj pri put hrvatsko ime spominje na hrvatskom jeziku, dok je otvaranje Strossmayerove galerije 1884. bio značajan događaj za hrvatsku umjetnost, kulturu i identitet, jer su time Hrvati po prvi put dobili svoju nacionalnu umjetničku galeriju kakvu imaju i veći narodi. Govoreći nadalje akademik Kusić biranim se riječima zahvaljivao prof. dr. sc. Đuri Deželiću, podsjetivši i na zasluge obitelji Deželić za Hrvatsku, spomenuvši Đuru Stjepana Deželića, oca hrvatskog vatrogastva i velikog društvenog i javnog djelatnika, zaslužnog za izgradnju palače HAZU na Trgu Nikole Šubića Zrinskog, kao i njegovog sina Velimira Deželića koji je bio suosnivač Družbe „Braća hrvatskog zmaja“, utemeljitelj zagrebačke Gradske knjižnice, ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice i književnik. Istaknuo je njegove zasluge za prijenos posmrtnih ostataka Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana iz Bečkog Novog Mjesta u Zagreb 1919. kad su bili izloženi u palači Akademije a, zatim pokopani u katedrali.

 12

Akademik Kusić podsjetio je da je prof. dr. sc. Đuro Deželić uveo nastavu informatike na Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a nakon osamostaljenja Hrvatske bio veleposlanik u Danskoj i Slovačkoj, dok je njegov otac Mladen Deželić značajan za razvoj kemijske znanosti u Bosni i Hercegovini.

 14

Akademik Kusić zahvalnicom se pritom još zahvalio, kako mr. sc. Srećku Seljanu, istaknutom inovatoru i informatičaru, tako i akademskom slikaru Nikoli Doganu, pri čemu je kazao da je njihov vodič kroz Strossmayerovu galeriju putem mobilnih telefona ovodoban iskorak kojim HAZU na još jedan način pokazuje da prati i primijenjuje najnovije tehnologijske i informatičke trendove koje upotrebljava za predstavljenje svog bogatog kulturskog i umjetničkog blaga.

 17