premijer brisel1

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković danas je sudjelovao na drugom dijelu sastanka Europskoga vijeća. Nakon sastanka održao je konferenciju za medije na kojoj je izvijestio o pitanjima o kojima se danas raspravljalo na Vijeću

Premijer Plenković kazao je da je postignut konsenzus o svim temama te podsjetio da su glavne teme bile pitanje migracije, odnosi između EU i Rusije u okviru kojeg je dotaknuto i pitanje Ukrajine. „Naš berlinski kolega izvijestio je o stanju ratifikacije CETA-e, trgovinskog ugovora između Eropske unije i Kanade. Također se raspravljalo o trgovinskoj politici EU, a na kraju je bila otvorena tema koju je predsjednik Europskoga vijeća Tusk već dulje vrijeme planirao, o radnim metodama Vijeća. Rasprave, kao što je poznato, često traju do sitnih sati, i očito je da nakon niza godina takve prakse jedan broj članova Vijeća smatra da bi možda trebalo na jedan drukčiji način urediti tehnologiju rada. Očito je i njima, koji imaju puno više iskustva od mene u toj situaciji, prilično nezgodno o bitnim krupnim stvarima dalekosežnih političkih posljedica raspravljati oko dva ili tri sata ujutro“, kazao je uvodno predsjednik Vlade Plenković.

Premijer smatra da su na sastanku doneseni kvalitetni zaključci, osobito oni koji se odnose na europsku graničnu i obalnu stražu. „Ta uredba stupila je na snagu prije otprilike tri tjedna. Smatram da ona na istovjetan način tretira i članice koje su u okviru Schengena i one koje su izvan Schengena, što je posebno bitno ne samo za Hrvatsku, nego i za Bugarsku i Rumunjsku. Važniji dio u ovom trenutku u smislu migracijskog pritiska odnosi se na sredozemnu rutu i tu je, naravno, većina dijaloga i rasprava bila vođena od izravno pogođenih zemalja, prije svega riječ je o Italiji i drugim mediteranskim zemljama. Visoka predstavnica Mogherini izvijestila je o svim kontaktima koje ima s afričkim državama kako bi se rješavanju tih problema pristupilo na njihovu izvorištu. To je, dakle, jačanje naše vanjske politike te razvojne politike, izgradnje institucija i stabilnih država u onim nestabilnim područjima drugih kontinenata koje su izvor migracijskog i izbjegličkog vala. Kad je riječ o sporazumu s Kanadom, mislim da još trebamo pričekati na politički proces koji se odvija na razini valonske vlade i valonskog parlamenta. Ukoliko se taj aspekt riješi, čini mi se da tada više neće biti prepreka za zaključivanje ovog bitnog trgovinskog sporazuma za Europsku uniju“, dodao je premijer.

S obzirom da se radi o prvom sudjelovanju na Europskom vijeću predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, novinare je zanimalo kako je primljen te koja su očekivanja od nove hrvatske Vlade. Premijer Plenković kazao je da većinu šefova država ili vlada poznaje otprije, a ovo je bila prigoda da se predstavi i onima koje nije ranije poznavao. Dodao je kako je intervenirao na četiri teme tijekom protekla dva dana te da je povratna informacija bila pozitivna jer se radi o sugovorniku koji je upoznat s europskim temama.

Što se tiče odnosa s Rusijom, predsjednik Vlade kazao je da je strateška rasprava, koja je inicijalno zamišljena od strane talijanskog premijera Renzija, dobila malo drugačiji karakter s obzirom na nova zbivanja u Siriji, osobito u vezi Alepa pa je u tom pogledu bila povezana i situacija u Ukrajini, poštivanje međunarodnog prava, Istočno partnerstvo, cijela politika susjedstva te aktivizam na Srednjem Istoku gdje je vrlo jasno da pojedine članice imaju različita stajališta. To se očitovalo, rekao je, i u protekle dvije godine, gdje je, primjerice, Rusija bila partner u prolaženju rješenja na iranski nuklearni program, dok u nekim drugim međunarodnim kriznim situacijama Europska unija ima bitno različite poglede. „Od inicijalno zamišljenog i dobro planiranog strateškog partnerstva između Rusije i Europske unije sa četiri područja suradnje koja su bila inicirana još prije 10, 15 godina, nažalost, nismo došli u tu situaciju, ne nužno greškom Europske unije. Mislim da u ovom trenutku moramo inzistirati na poštivanju međunarodnog prava i svih obveza koje u međunarodnim odnosima odgovorne države trebaju podrazumijevati. Mislim da na tom tragu režim restriktivnih mjera koji postoji zbog Ukrajine neće biti izmijenjen niti krajem godine“, rekao je premijer Plenković.

Upitan o stavu svoje Vlade o migrantskoj krizi, predsjednik Plenković odgovorio je da su prošle godine bila vidljiva dva modela, onaj dobrodošlice i onaj fizičkih barijera. „Nakon iskustva svih država članica pa i svih lidera zajedno, imam dojam da ovog puta više konvergiraju stajališta ključnih čelnika. Niti ima apriorne „willkommen“ politike, niti ima politike dizanja fizičkih barijera“, kazao je premijer Plenković, ističući da je ključno to što je migrantski val na istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti za 98 posto manji ove godine u odnosu na isto doba prošle godine. „Činjenica je da su dogovori i napori uloženi u odnose s Turskom urodili plodom. Međutim, neizvjesnost oko trajanja krize u Siriji i Iraku je uvijek potencijalna opasnost da se ponovo intenzivira taj put. Ono što Hrvatska mora zagovarati, to je ono na čemu ću ja osobno inzistirati, je zaštita vanjske granice Europske unije. Mislim da je to jedino održivo rješenje. A da bismo to mogli, jačamo europsku graničnu i obalnu stražu, pomažemo one države koje su na prvoj crti prihvata“, rekao je predsjednik Vlade ističući pritom svojevrsnu „fleksibilnu solidarnost“, gdje bi neke države podnijele veći teret nego druge, odnosno gdje taj teret dislokacije i premještaja ne bi bio disproporcionalan gospodarskoj snazi zemalja niti njihovim realnim kapacitetima da pruže utočište onima koji zbog životne ugroze nastoje naći kvalitetniju budućnost i siguran život u Europskoj uniji.

Na upit o mogućoj revitalizaciji balkanske rute s obzirom na krhkost sporazuma s Turskom, premijer Plenković je kazao da su odnosi s Turskom kapitalni za budućnost kontroliranog priljeva migracija i migracijskog rizika na teritoriju Europske unije. „Tri su aspekta – jedan se odnosi na financijsku potporu, svu moguću pomoć koju EU i druge međunarodne organizacije daju ne samo Turskoj, nego i Jordanu i Libanonu koji su primili najveći broj izbjeglica iz Sirije i Iraka; drugi je aspekt izrazito važan – to je naravno refleksija na dinamiku pristupnih pregovora. Puno se pitanja usložilo nakon pokušaja državnog udara u Turskoj, nakon niza unutarnjopolitičkih poteza koje su turske vlasti poduzele i naravno da eho tih zbivanja ne nailazi uvijek na odobravanje u svakoj od država EU , pa niti u europskome parlamentu i europskoj javnosti. U tom pogledu, to je balans između interesa o čvrstom dogovoru glede poštivanja vanjskih granica EU, osobito turske i grčke i dinamike pregovora o EU. U ispunjavanju kriterija nalazi se formula uspjeha ili neuspjeha budućih rizika. Što se tiče viznog režima, dodao je premijer, imamo nekoliko zemalja koje čekaju na liberalizaciju. Osim Turske tu su i Gruzija i Ukrajina, a upravo zbog migracija i zbog želje niza članica EU da instaliraju svojevrsni suspenzivni mehanizam, dakle, ako se jednoj zemlji liberalizira vizni režim za njihove državljane, da se zbog mogućih rizika on vrlo brzo, u jednoj hitnoj proceduri može vratiti. I stoga su sve te tri odluke vezane za rješavanje upravo načina na koji će se koristiti taj suspenzivni mehanizam, on je na dnevnom redu Korepera Europske unije.

O strategiji i stavu Hrvatske kad se radi o potencijalnom ponavljanju migracijske krize, predsjednik Vlade Plenković je kazao: „Ima više aspekata: kao netko tko dolazi sa svojevrsnim vanjskopolitičkim backgroundom, uvijek bih se založio za to da probleme pokušavamo rješavati na izvorištu, dakle to bi bilo najjednostavnije, najbolje i najučinkovitije. Ono što je važno je da Hrvatska mora imati principijelan stav pomoći i zaštite vanjskih granica. Sve naše službe, prije svega mislim na hrvatsku policiju moraju osnažiti svoje kapacitete radi kontrole svih naših granica, osobito zelene granice. U ovom trenutku, koliko sam informiran, MUP je digao svoje sposobnosti na puno višu razinu i ima temeljite i cjelovite aktivnosti radi osiguravanja naše granice. To, naravno, znači da i druge institucije, ukoliko dođe do svojevrsne krize i priljeva izbjeglica i migranata mogu djelovati i u smislu smještajnih kapaciteta i pokazati humanost i solidarnost, što je odlika hrvatskog društva.

Novinare je zanimao i stav o utjecaju Rusije u susjednim zemljama, ali i u Hrvatskoj. Predsjednik Vlade Plenković ponovio je da je normalno i dopustivo sve ono što je u okvirima gospodarske suradnje, koja ni na koji način ne zalazi u kršenje vrlo sofisticiranog i pažljivo pripremljenog restriktivnog režima Europske unije. „ Što se tiče političkog utjecaja i financiranja političkih stranaka, to sam rekao i prije 120 dana, ako se sjećate: dok sam ja na čelu HDZ-a, stranka će se financirati i zakonito i transparentno i odgovorno. To i radimo sve ovo vrijeme, vidjet ćete to i u izvješću koje smo podnijeli Državnom izbornom povjerenstvu, kad je riječ o kampanji“, zaključio je konferenciju za medije u Bruxellesu predsjednik Vlade Andrej Plenković. vlada.gov.hr

{youtube}c4w8GB1icL8|500|400|0{/youtube}

Leave a Reply

Your email address will not be published.