Skip to content

Okrugli stol o provedbi i analizi bolonjskog procesa

 20

U palači HAZU u utorak 11. listopada 2016. održan je okrugli stol o provedbi i analizi bolonjskog procesa kojeg je organizirao Odbor za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Rektorskog zbora Republike Hrvatske

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić otvorio je skup, podsjetivši pri tom nazočne da je prva rasprava u Hrvatskoj o provedbi bolonjskog procesa održana 16. lipnja u Osijeku koju je i tad organizirao Odbor HAZU za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima kojem je na čelu akademik Ivica Kostović. Tom se raspravom namjeravalo pokrenuti i propitivati moguću provedbu promjena u visokoškolskoj izobrazbi s obzirom na to da je Hrvatska jedina država članica Europske unije koja još nije provela reviziju bolonjskoga procesa. Na skupu tad je usvojen i nacrt tzv. Osječke deklaracije u kojoj je istaknuto da bolonjski proces nije do kraja zaživio i postigao željene rezultate, posebno prema tržištu rada. „Provedba bolonjskog procesa bitnija je i od reforme nastavnih programa, jer ona će rezultate pokazati za 10 ili 15 godina, dok Bolonja ne može čekati i treba djelovati što brže“, naglasio je akademik Kusić, upozorivši na problem nedovoljnog financiranja visoko školstva. Na taj problem upozorio je i rektor Sveučilišta u zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras kazavši da bi proračunska izdvajanja za visoko školstvo trebalo godišnje povećavati za najmanje četiri posto, a upozorio je i na problem nedovoljne mobilnosti hrvatskih studenata.
Predsjednik Odbora za znanost i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu akademik Vladimir Bermanec istaknuo je da Hrvatska mora početi provediti dugoročno drugačije oblike financiranja znanosti kako bi se poboljšali uvjeti djelovanja i kvaliteta nastave. Upozorio je da Hrvatska ne financira baznu znanost.

Predsjednik Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko školsku izobrzbu i tehnološki razvoj prof. dr. sc. Ivo Družić kazao je da treba uvesti promijene financiranje znanosti i izobrzbe u visoko školskom sustavu. Pri čemu je prof. dr. sc. Neven Budak kao predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije izobrazbe, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategije u djelokrugu izobrazbe, kazao da se sustav izobrazbe ne može popraviti ako se ne reformiraju osnove izobrazbe. Upozorivši da je hrvatski sustav izobrazbe podfinaciran, jer ima 130 posto studijskih mjesta u odnosu na generaciju koja završava srednjoškolsku izobrazbu. Pa je zadaća politike uspostaviti pravu i kvalitetnu mrežu sveučilišta i visokoškolskih ustanova, odnosno reducirati postojeću. Zaključio je Budak.