Na 7. žrtvoslovnom kongresu potaknut Dan sjećanja za žrtve križnog puta

39669

Sudionici 7. hrvatskoga žrtvoslovnog kongresa, koji se o temi “Pamćenje i povijesna istina o žrtvama” održao od 30. rujna do 2. listopada pod visokim pokroviteljstvom varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, okupili su se na misnom slavlju u nedjelju 2. listopada u Svibovcu, na području kojeg se nalazi jedno od najvećih grobišta u Varaždinskoj biskupiji

39669Misno slavlje za sve žrtve pale za Hrvatsku predvodio je biskup Mrzljak. Na misi su sudjelovali predavači i članovi društava organizatora kongresa: Hrvatskoga žrtvoslovnog društva na čelu s predsjednikom Zvonimirom Šeparovićem i Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin na čelu s Franjom Talanom.

Okupljene je pozdravio domaći župnik Juraj Kopjar koji ih je pozvao da u svoje molitve ugrade sve žrtve iz hrvatske prošlosti, koje su ubijene, poginule, nestale i čiji su zemni ostaci, često i bez poznatoga groba, rasijani diljem domovine i izvan nje. Istaknuo je da su se okupili oko Krista uskrsloga sa željom da budu ustrajni u spoznavanju i svjedočenju istine kako bi svi rasli u dobroti i izgrađivali društvo i svijet po mjeri čovjeka i bolju budućnost za naše mlade. Biskup Mrzljak istaknuo je u uvodu mise kako su zemni ostaci žrtava razasuti po mnogim znanim i neznanim grobištima, no u misi oni su u zajedništvu žive i nebeske Crkve. U homiliji je biskup Mrzljak primijetio kako čovjek tijekom života polazi različite škole, dodavši da je i Crkva svojevrsna Isusova škola ljubavi i dobrote jer čovjek koji samo raste u znanju ne može izrasti u cjelovitu osobu. Istaknuo je kako se zbog nedostatka Isusove škole kršćanskog života događaju različita zla u svijetu te je pozvao na trajno napredovanje u toj školi kako bi svatko dao doprinos izgradnji boljeg svijeta. Rekavši kako je čovjeka stvorio sam Bog, biskup je istaknuo vrijednost svakog ljudskog života koji je važan kao pojedinac i kao član svake zajednice, obiteljske i društvene. Podsjetio je da su totalitarni sustavi, a osobito komunizam, željeli ukloniti Boga iz ljudskog života kako bi mogli gospodariti ljudima. Mi znamo i vjerujemo da čovjek ne može graditi bolji svijet bez Boga. Neka nam u tome primjeri budu ljudi čvrste vjere, sveci i blaženici, poput blaženog Alojzija Stepinca koji je isto bio žrtva totalitarnog sustava. Spomen na sve žrtve znak je naše vjere i našeg života iz te vjere, rekao je biskup Mrzljak te zaželio svima da trajno učvršćuju svoju vjeru i rastu u kršćanskom životu. 

Prije mise uz molitvu je položen vijenac kod spomenika hrvatskim braniteljima župe Svibovec, a nakon mise biskup Mrzljak predvodio je molitvu kod spomen-obilježja žrtvama II. svjetskog rata i poraća među kojima je i svibovečki župnik Josip Lesjak. Sudionici kongresa potom su obišli grobište Leskovec, prvo stratište zarobljenika na području Varaždinske biskupije, te kod spomen-križa položili vijence.

Između ostalog, posljednjeg dana kongresa Hrvatsko žrtvoslovno društvo održalo je godišnju izbornu skupštinu, a sudionici kongresa posjetili su i spomen-križ u Dravskoj šumi u Varaždinu, po broju žrtava najvećem grobištu poslijeratnih masovnih likvidacija II. svjetskog rata na području Varaždinske biskupije. 

Dan ranije, 50-tak predavanja kongresa održano je u Varaždinu u domaćinstvu Varaždinske biskupije, te gradskih župa sv. Nikole i sv. Vida, a prvoga dana Kongres je otvoren u Zagrebu gdje su i održana početna izlaganja. Sudionike kongresa pozdravio je i biskup Mrzljak koji je istaknuo inicijativu da se proglasi Dan sjećanja i molitve za sve žrtve hrvatskoga križnog puta, što je i podržano na kongresu. Osmom kongresu iduće godine domaćin će biti Krapina. IKA