U subotu 24. rujna 24.09.2016. godine u gradu Kastvu povodom obilježavanja 150 godina osnutka kastavske Čitalnice prve hrvatske čitaonice u Istri, održat će se natjecanje u interpretativnom čitanju proznih književnih i neknjiževnih tekstova na čakavštini ČA-čitalnica. Stoga jer s ove godine obilježava 150. godišnjica osnutka Čitalnice u Kastvu, onodobno prve hrvatske čitaonice u Pokrajini Istri s Kvarnerskim otocima
U sklopu programa proslave održat će se sadržajno zanimljivo Natjecanje u interpretativnom čitanju proznih književnih i neknjiževnih tekstova na čakavskom narječju ČA–čitalnica. Natjecanje će se održati u subotu 24. rujna 2016. godine u prostoru novog dječjeg vrtića Kastafske sardelice (Šporova jama 1a, iznad Spara). Prijavljeno je ukupno 86 natjecatelja koji su podijeljeni u 3 kategorije. Jutarnji program započinje u 9 sati (učenici od 1. do 8. razreda), a popodnevni u 17 sati (odrasli).
Riječ je o autorskom projektu tri kastavske učiteljice: Dragice Stanić, Karmen Šimetić i Dubravke Uroda. Želeći nastaviti tradiciju kastavskog začetništva, po prvi se puta pokreće natjecanje u interpretativnom čitanju čakavske besedi s nadom da će se, osim uspješnog provođenja ovog jedinstvenog natjecanja, potaknuti i druge na očuvanje njihovih izvornih govora na narječjima i dijalektima diljem Hrvatske. Govoriti o kastavskoj Čitalnici moglo bi se mnogo toga pozitivnog kazati, jer riječ je o knjižnici koja je odrigrala značajnu ulogu u izobrazbi čitalačke publike, razvoju pismenosti, hrvatskog jezika i književnosti ne samo u pokrajini Istri i na Kvarnerskim otocima.
POVIJESNI ZNAČAJ KASTAVSKE ČITALNICE
Osnutak kastavske Čitalnice 1866., zamašno je onodobno kultursko ostvarenje zbilo se u okviru širenja hrvatskog narodnog preporodnog pokreta koji je započeo djelovarti sredinom 30-ih godina XIX. st. u Banskoj Hrvatskoj. Unutar toga širega preporodnog pokreta izrastao je i čitaonički pokret sa svrhom buđenja i snaženja svijesti o sebi kao narodu, pa tako i prosvjećivanja, opismenjavanja i stvaranja uspješnih doticaja s drugim narodima kroz brojne novinske edicije koje su čitaonice primale. U njima je bilo okupljeno mnoštvo lokalnih uglednika: učitelja, svećenika, pravnika, liječnika i sl., koji su nizom akcija poticali svekolika preporodna djelovanja.
Kastavska Čitalnica bila je prva takva udruga u Pokrajini Istri s Kvarnerskim otocima, stoga je dala upečatljiv izričajni obol u daljnjim preporodnim podhvatima, napr. u organiziranju prvoga masovnog skupa na povjesnim hrvatskim prostorima – «Tabora» 1871. i osnutka «Bratovšćine hrvatskih ljudi u Istri» 1874. godine. Sa svrhom stipendiranja nadarenih učenika. Ujedno je imala presudan zadatak u značajnoj nakladničkoj djelatnosti za ta područja, jer baš je iz Kastva uz podršku biskupa Jurja Dobrile inicirano pokretanje prve edicije na hrvatskomu jeziku u Pokrajini Istri s Kvarnerskim otocima – Kalendara «Istran», krajem 60-ih godina XIX. stoljeća. Kastavski su čitaoničari participirali i pri objavljivanju hrvatskih novina «Naša sloga» 1870. godine. Zahvaljujući Čitalnici, širi je kastavski prostor iznjedrio pripadnike druge generacije hrvatskih preporoditelja, znamenitoga Vjekoslava Spinčića pa i Matka Mandića i Matka Laginju.
