Dubrovački forum posvećen jačanju Europe i spajanju sjevera i juga započeo je uvodnim obraćanjima predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Republike Poljske Andrzeja Dude
Zaželjevši dobrodošlicu sudionicima Foruma na službenom pokretanju „Inicijative triju mora“, predsjednica Grabar-Kitarović izrazila je uvjerenje kako dvanaest država članica Europske unije između triju europskih mora, Jadranskog, Crnog i Baltičkog, imaju ogromne mogućnosti za povećanje suradnje na vlastitu i međusobnu korist te na korist cijele Europske unije i šire transatlantske zajednice. „Svi mi dijelimo zajedničku uvjerenost u velik potencijal osnažene suradnje naših zemalja, prostora koji za mene predstavlja autentičnu srednju Europu“, istaknula je hrvatska Predsjednica.
Govoreći o zemljopisnom području koje je stoljećima bilo zajednički gospodarski i kulturni prostor, ali kojem su povijesna događanja zaustavila daljnji razvoj, predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako su veze između istoka i zapada ponovno izgrađivane povezivanjem u Europsku uniju dok se zanemarivalo povezivanje sjevera i juga. „Razlike između onoga što se u vrijeme podjela nazivalo „zapadom“ i „istokom“ Europe još su vrlo vidljive i prisutne, ne samo u srcima i glavama mnogih političara u zapadnom dijelu EU-a, nego isto tako i pri ocjeni stanja naših gospodarstava i infrastrukture“, istaknula je Predsjednica i dodala kako je u prevladavanju i sprečavanju povećavanja razlika potrebna jača suradnja među nama samima.
Kako bismo dostigli prosjek Europske unije moramo se suočiti s nizom izazova, istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović. Govoreći o tim izazovima, hrvatska Predsjednica navela je demografsku situaciju i problem velikog iseljavanja mladih, nove sigurnosne izazove s kojima je suočen ovaj dio Europe, izazov Brexita te centrifugalnih sila i fragmentacije koje se osjećaju u Europskoj uniji. „Našim građanima moramo dokazati da EU postiže rezultate glede pitanja koja su im važna: radna mjesta, mobilnost i sigurnost. Usudila bih se ustvrditi da ova inicijativa može polučiti rezultate u pogledu svih spomenutih pitanja“, istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović.
U tom smislu, Predsjednica je istaknula ključne točke „Inicijative triju mora“, neformalne platforme za jačanje ukupne političke, gospodarske, infrastrukturne i sigurnosne suradnje u autentičnoj srednjoj Europi. Navela je ciljeve inicijative koji se odnose na uspostavljanje okvira za odlučno djelovanje u osiguranju političke potpore konkretnim prekograničnim strateškim projektima od interesa za uključene zemlje, bez stvaranja usporedne strukture postojećim europskim i euroatlantskim asocijacijama i mehanizmima suradnje. Daljnji ciljevi su olakšavanje međuvladine koordinacije i suradnje uzduž koridora Jadran-Baltik-Crno more, te privlačenje proaktivnog angažmana poslovne zajednice za inovacije i investicije.
Izrazivši uvjerenje kako se interesi naših zemalja dopunjuju u energetici, prometu, digitalnoj komunikaciji i gospodarstvu te sigurnosti naših građana i stabilnosti i konkurentnosti naših ekonomija, predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako će proširenjem postojeće suradnje na predloženi način, srednja Europa postati sigurnija i konkurentnija, te će time ojačati cijela Europska unija. Izvozno orijentiranim državama na potezu Jadran-Baltik-Crno more rast je moguć unutar i izvan okvira europskog tržišta učinkovitim prometnim koridorima i modernom prometnom infrastrukturom, istaknula je Predsjednica. Dodala je kako su zemlje srednje Europe zakinute glede cestovnih i željezničkih veza, napose one koje nemaju izlaz na more, a stvaranjem brzog i intermodalnog prometa, kombinacijom cestovnog, željezničkog i riječnog prometa, stvorila bi se brza veza od Baltika preko srednje Europe do Jadrana i Crnog mora.
Govoreći o opskrbi energijom, Predsjednica je kazala kako je EU još uvijek osjetljiva na vanjske energetske ugroze, napose zbog nedostatka interkonekcija u područjima kao što su Baltik i srednja Europa. Ključ poboljšanja energetske sigurnosti, a time sigurnosti naših gospodarstava, kao i ukupne sigurnosti naših zajedničkih nacionalnih interesa jest u čvršćoj suradnji, zaključila je.
Nadalje, promet i veze važni su u razvoju naših malih nacionalnih gospodarstava, koja se ne mogu oslanjati samo na domaću potražnju, nego trebaju tražiti prilike za gospodarski razvoj, uglavnom kroz izvoz, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović. Navela je kako bi naše industrije mogle stvoriti cjelokupni lanac vrijednosti proizvoda, pokrivajući sve razine i faze razvoja proizvoda uključujući proizvodnju, logistiku, marketing i prodaju.
Predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je kako su izgradnja i povezivanje ovih komponenti ključ razvoja ne samo ovog područja nego i cijele Europske unije. Izgradnja ove infrastrukture trebala bi biti prioritet za EU i upravo bi to trebalo imati prvenstvo u nacionalnom javnom financiranju. „Za ovu ‘žilu kucavicu’ Europe u budućnosti je potrebno 50 milijardi eura, brojka koja je dostižna zajedničkim naporima i koja će se višestruko vratiti koristima koje bi ovo ulaganje donijelo sa sobom“, kazala je Predsjednica. Provedba zajedničkih energetskih ciljeva i prometnih projekata moguća je kroz programe Europske unije, te strukturne i investicijske fondove, zaključila je. Predsjednica Grabar-Kitarović je naglasila kako ovu inicijativu vidi otvorenu za partnerstva u konkretnim projektima sa zainteresiranim državama ili poslovnim akterima iz cijelog svijeta koji su predani temeljnim vrijednostima i načelima Europske unije. predsjednica.hr
