Skupna izložba “Grisia 2016.”

1047 1

Skupna izložba na otvorenom “Grisia 2016” održati će se u nedjelju, 14. kolovoza 2016. Sudjelovanje na izložbi prijavljuje se istog dana (nedjelja, 14. kolovoza) od 7 do 9 sati u prostorijama Zavičajnog muzeja Grada Rovinja. Besplatno!

1047 1

Zavičajni muzej Grada Rovinja poziva na skupnu izložbu “GRISIA 2016”

Autori trebaju izložiti svoje radove istog dana, najkasnije do 9.30 sati, u ulici GRISIA. Svečano otvorenje će biti u 10 sati. Mjesta za izlaganje su određena prema mapi tiskanoj u pozivu. Sudionici su ograničeni na 5 djela s kojima će sudjelovati na izložbi “GRISIA 2016”

Sudionici mogu izlagati u 4 kategorije izlagača:

1. Diplomirani umjetnik
2. Student Škole primijenjenih umjetnosti ili Umjetničke akademije
3. Umjetnik samouk
4. Dijete

Svaki izlagač izlaže isključivo vlastita djela. Radovi ostaju izloženi do 19 sati, potom će biti pročitane odluke žirija.

Otkupne nagrade Grisia 2016. u bruto iznosu:

– I. nagrada otkup 4 500 kn i pršut,
– II. nagrada otkup 4 500 kn i sir
– III. nagrada otkup 4 500 kn
– IV. nagrada otkup 4 500 kn
– V. nagrada otkup 4 500 kn

Autori su dužni predati nagrađeno djelo bez obzira na stvarnu vrijednost.

U sklopu izložbe “Grisia 2016.” Zavičajni muzej grada Rovinja priređuje i “Studentsku koloniju Grisia” u trajanju od 10. – 15. kolovoza. 2016.

“Studentska kolonija Grisia” se organizira s namjerom da omogući mladim generacijama umjetnika ljetno upoznavanje i druženje s kolegama iz različitih sredina, bilo hrvatske ili inozemstva. Ove je godine Zavičajni muzej grada Rovinja pozvao na “Studentsku kolniju Grisia” studente iz Akademije u Rijeci, Osijeku i Pedagoške akademije u Ljubljani.

Tijekom petodnevnog boravka na “Studentskoj koloniji Grisia” sudionici trebaju 14. kolovoza. 2016. izložiti svoje radove na izložbi u istoimenoj ulici “Grisia” prema propozicijama organizatora.

Prije nego je nastupilo moderno doba specijalizacije nije bilo prave razlike između zanatlije i umjetnika. Umjetnik je u svom zanatu bio naprosto »il miglior fabbro«. Juraj Dalmatin bio je graditelj i klesar, Benvenuto Cellini zlatar — oni se nisu držali posebnim »umjetnicima«. Umjetnost je i danas zadržala nešto od te demokratičnosti: svatko tko može držati u ruci olovku ili dlijeto može biti i »umjetnik« — ako to jest.

Umjetnik isto tako nije imao drugo tržište ili drugačiji izložbeni prostor svojih proizvoda nego zanatlija. Grisia ukazuje na tu staru srodnost, i to ne samo vlastitom slikovitom starošću — recimo da nam ona pruža danas sliku kakve cehovske ulice srednjevjekovnog grada. U njoj kao da se spontano izražava pučki karakter stvaralaštva, demokratičnost umjetnosti na djelu. Na gradskoj ulici mi sudjelujemo u radosti tvorca u neposrednom kontaktu s konzumentom djela.

Grisia, kao jedna od rijetkih novoustaljenih tradicija, zaista služi na čast i na ukras Rovinju, gradu koji je svoj poslijeratni preporod doživio upravo kao domaćin Umjetničke kolonije. Sajamskom, pučkom, neobvezatnom karakteru Grisie nesumnjivo bi pridonijelo i to, da se u nju uključi još više lokalnih, rovinjskih amatera stvaralaca i da se njena aktivnost protegne na cijelu Ljetnu sezonu — da Grisia ne bude samo izložbom, nego gradskom institucijom u pravom smislu riječi, dijelom autentičnog života Rovinja.

Antun Šoljan, 1976.