56. Glazbene večeri u sv. Donatu, Zadar, 11.7. – 3.8. 2016.
Nakon niza nekih od najboljih hrvatskih glazbenika, Glazbene večeri u sv. Donatu nastavljaju se biserima europske komorne i orkestralne glazbe. Bit će to dva vrhunska koncerta doživljaja – jedan komorni i jedan orkestralni
U nedjelju, 24. srpnja u Svečanoj dvorani Sveučilišta s početkom u 21 sat ljubitelji intimnijeg, komornog izričaja moći će uživati u jednim od najboljih njemački komornih ansambla – gudačkom kvartetu Amalia, koji nosi ime vojvotkinje Anne Amalie od Weimara, velike pokroviteljice umjetnosti i inspiracije članicama ovog ansambla. Kvartet je osnovan 2009. godine s ciljem izvođenja komorne glazbe na najvišoj umjetničkoj razini. Njegov se repertoar proteže od baroka do autora 20. stoljeća, a kritika je od početka njegova djelovanja redovito isticala smjelost u odabiru repertoara i interpretaciji. Osim s Weimarom, u kojem redovito koncertiraju i neupitno obogaćuju njegov koncertni život, Amalia kvartet povezan je i s Hrvatskom, i to suradnjom s pijanisticom Katjom Repušić do koje je – prema riječima prve violinistice Kvarteta Barbare Seifert – „došlo slučajno, tijekom njezina ljetnog odmora u Dubrovniku. Bila je to prekrasna suradnja i prirodno glazbeno razumijevanje na prvi pogled“. Katja Repušić, profesorica klavira na Umjetničkoj akademiji u Splitu i Amalia gudački kvartet vrlo rado zajedno izvode Šostakovičev slavni Klavirski kvintet u g-molu koji će se naći i na programu zadarskog koncerta, a osim njega izvest će Puccinijev kvartet Cristantemi te jedino komorno djelo koje je operni velikan Verdi napisao – Gudački kvartet u e-molu.
Nakon večeri komorne glazbe, dan kasnije, 25. srpnja Glazbene večeri vraćaju se na Forum gdje će u 20.30 sati započeti prava svečanost mladosti – koncert Mediteranskog orkestra mladih. Taj je orkestar osnovan 1984. s ciljem promoviranja međukulturalnog dijaloga među zemljama Mediterana te pružanja kvalitete orkestralne prakse studentima Muzičkih akademija, budućim profesionalnim glazbenicima. U više od 30 godina djelovanja unutar Orkestra glazbu je stvaralo više od 2600 glazbenika iz više od 20 zemalja. Misija orkestra je ostvarena, no njegovo djelovanje – koje se posebno čini plemenitim i potrebnim u ovakvih kriznim vremenima – ne prestaje. Naprotiv, na turneje odlaze pod palicama renomiranih dirigenata, kojima je čast stati pred ovakav orkestar, koji pršti izvrsnošću i mladenačkim entuzijazmom. Tako će u Zadar, na Glazbene večeri u sv. Donatu, doći sa slovenskim dirigentom svjetskog glasa Markom Letonjom, koji je dirigirao prestižnim orkestrima poput Minhenske i Bečke filharmonije, u milanskoj Scali, Ženevskoj, Stockholmskoj ili Bečkoj operi. Na zadarskom koncertu ovaj će se izvanredan orkestar i plemeniti projekt predstaviti nekima od najljepših djela repertoarne glazbe (Šostakovičeva Deveta simfonija, tonska poema Till Eulenspiegel Richarda Straussa i ciklus Pjesme i plesovi smrti Modesta Petroviča Musorgskog), a uz njih nastupit će Aude Extrémo, trenutno jedan od najtraženijih mezzosopranistica na današnjoj francuskoj opernoj sceni.
ŠTO NAS DALJE OČEKUJE?
„Donat“ se seli na more – koncerti u Marini Dalmacija
Glazbene večeri u sv. Donatu na dvije će se večeri preseliti na more, na trijem Marine Dalmacija, između Bibinja i Sukošana. Već drugu godinu za redom Marina Dalmacija novi je, vizualno i akustički atraktivni koncertni prostor. U takvom neformalnijem ambijentu, na ovogodišnjem festivalu održat će se dva koncerta. U utorak, 26. srpnja u 21 sat nastupit će Duo Impresija koji čine mlade talentirane glazbenice Slađana Čolović na gitari i udaraljkašica Anita Primorac, a izvest će idealan program za tople mediteranske noći – potpourri popularnih bolera, songova iz mjuzikla te serenada u zanimljivim aranžmanima samih glazbenica. Drugi koncert u Marini priredit će 1. kolovoza u 21 sat kvartet saksofona Ardemus (Nizozemska), koji će u ponešto ležernijem ruhu publiku iznenaditi svojom mladenačkim kreativnim pristupom glazbi koju izvode!
26. 7., Marina Dalmacija, 21 h
Glazba u Marini
DUO IMPRESIJA
Slađana ČOLOVIĆ, gitara
Anita PRIMORAC, udaraljke
H. Arlen, J. Pernambuco, C. Domeniconi, F. Tarrega, A. Piazzolla
1. 8., Marina Dalmacija, 21 h
Glazba u Marini
ARDEMUS, kvartet saksofona (Nizozemska)
G. F. Händel, G. Lago, A. Piazzolla, P. Iturralde, F. Farkas, E. Grieg, D. Šostakovič
Više o programima na: www.donat-festival.com
Gudački kvartet Amalia osnovale su 2009. godine članice Državne kapele u Weimaru, vođene ljubavlju prema komornoj glazbi. Njihov se repertoar proteže od djela Bacha, Mozarta i Beethovena pa sve do Šostakoviča, Martinůa i Wolfa. Prvi je nastup kvarteta u vajmarskom Njemačkom nacionalnom kazalištu kritika ocijenila kao “muziciranje s poletom“. To je bio početak njihova stalnog ciklusa matineja u istom kazalištu, kao i brojnih nastupa diljem Europe te na značajnim festivalima komorne glazbe u Njemačkoj: Festivalu komorne glazbe u Finstewaldeu, Quantz Festivalu u Radebergu, Haus Kupferhammer Festivalu u Warsteinu te Festivalu Altes Rathaus u Rüthenu. Posebnu je pažnju javnosti ovaj kvartet privukao 2015. njemačkom praizvedbom suvremenog djela Trijumfa smrti Frederica Rzewskog, na festivalu Weimar Kunstfest. Kvartet Amalia nosi ime vojvotkinje Anne Amalije od Weimara, skladateljice i velike ljubiteljice književnosti, koja je sredinom 18. stoljeća preobrazila svoj dvor u jedan od najutjecajnijih kulturnih centara u Njemačkoj tog doba. Kao velika pokroviteljica umjetnosti, Anna Amalia inspiracija je članicama ovog gudačkog kvar-teta, koje smatraju da je upravo ona još prije više od dva stoljeća stvorila plodne uvjete za njihovo umjetničko djelovanje u Weimaru.
Katja Repušić studirala je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Zvjezdane Bašić, a diplomirala je u Velikoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda 2001. Poslijediplomski studij/magisterij na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Pavice Gvozdić završila je 2005. godine. Kao odlična studentica bila je tijekom studija stipendistica tadašnjeg Ministarstva znanosti i tehnologije. Dobitnica je više nagrada na državnim natjecanjima glazbe. Uspješno se prezentirala u brojnim projektima Akademije. Na trećoj godini studija nastupila je kao solistica u Koncertu za klavir i orkestar u a-molu Edvarda Griega uz pratnju Simfonijskog orkestra Muzičke akademije u Zagrebu, a isti koncert održan je i u Zadru (Hrvatska kazališna kuća). Za te koncerte nagrađena je Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavala se kod uglednih pijanista i pedagoga u Hrvatskoj i inozemstvu: Igora Laszka, Laszla Baranyaya, Nine Kazimirove, Arba Valdme, Virginije Pavarana, Herberta Seidela, Reinera Hoffmanna – klavirski duo, Dubravke Tomšić te Karla Heinza Kammerlinga. Održala je solističke i komorne koncerte diljem Hrvatske – u Zagrebu, Splitu, Zadru, kao i u sklopu kulturnih ljeta, kao što su Dubrovačke ljetne igre, Hvarske ljetne priredbe, Makarsko kulturno ljeto, Starogradsko kulturno ljeto, Kaštelansko ljeto, Omiško ljeto… Nastupala je u Belgiji kao sudionica Euro Nippon Music Festivala, kao i u Italiji i Njemačkoj. Kao solistica nastupala je uz Simfonijski orkestar Muzičke akademije u Zagrebu, Simfonijski orkestar Opere HNK Split, Splitski komorni orkestar, Zadarski komorni orkestar te Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske.
Mediteranski orkestar mladih osnovali su 1984. godine francuska regija Provansa – Alpe – Azurna obala i Ministarstvo kulture Republike Francuske s ciljem poticanja interkulturalnog dijaloga među mediteranskim zemljama. Do danas je u orkestru sviralo više od 2.600 mladih glazbenika iz 20-ak različitih zemalja. Orkestar tijekom godine organizira više seminara, ne bi li budući glazbenici profesionalci stekli kvalitetno iskustvo orkestralnog muziciranja. Na taj se način okupljaju najbolji studenti s europskih muzičkih akademija i konzervatorija. Kao jedanod velikih uspjeha bilježi se ljetna akademija koju je Mediteranski orkestar mladih organizirao zajedno s Londonskim simfonijskim orkestrom. Stotinjak vrsnih pedagoga, među kojima i Pierre Amoyal, Pierre Barbizet, Hermann Baumann, Maurice Bourgue, Olivier Charlier, Luis Claret, Carlo Colombo, Jacques Di Donato, Kudsi Ergüner i drugi, radilo je s mladim glazbenicima. Dvadesetak svjetskih dirigenata rado je prihvaćalo angažmane s ovim orkestrom te su se tako nizali Philippe Bender, Johan Farjot, Jean-Louis Forestier, Andrea Giorgi, Kristjan Järvi, Roland Hayrabedian, Jean-François Heisser, Alain Joutard, Gianandrea Noseda… Diljem Mediterana orkestar je održao oko 250 koncerata, a samo u zadnjih pet godina 11 je suvremenih skladatelja za njega napisalo 14 novih djela. Mediteranski orkestar mladih već je više od 30 godina simbol dijaloga i međunarodnog povezivanja putem glazbe.
Slovenski dirigent Marko Letonja ostvario je međunarodnu karijeru i dirigirao prestižnimorkestrima poput Minhenske i Bečke filharmonije, Minhenskim radijskim simfonijskim orkestrom, Simfonijskim orkestrom opere u Rimu te u milanskoj Scali, Ženevskoj, Stockholmskoj i Bečkoj operi. Rado surađuje s Mediteranskim orkestrom mladih, u kojem ima priliku čuti najbolje studente muzičkih akademija i konzervatorija u Europi, od kojih su mnogi na počecima svojih zasigurno sjajnih karijera. On je svoju karijeru započeo nakon diplome klavira i dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Ljubljani 1989., nakon čega se usavršavao na Muzičkoj akademiji u Beču u klasi prof. Otmara Suitnera. Samo dvije godine kasnije postao je šef-dirigent Slovenske filharmonije, na čijem je čelu ostao do 2003. godine, kada postaje šef-dirigent Simfonijskog orkestra i kazališta u Baselu te mu se fokus počinje usmjeravati na operno područje. U iduće je tri godine ravnao mnogobrojnim opernim produkcijama baselske opere (Tannhäuser, Don Giovanni, Boris Godunov, La Traviata, Tristan i Izolda, Rigoletto, Strijelac vilenjak…), a sa tamošnjim simfonijskim orkestrom snimio je nekoliko CD-a, među kojimavalja istaknuti kompletni simfonijski opus austrijskog skladatelja Felixa Weingartnera. Odpočetka svoje karijere Letonja je bio i miljenik australske i novozelandske publike.Godine 2007. dirigirao je Aucklandskom filharmonijom na turneji po Novom Zelandu iAustraliji, a održao je koncerte i s Orkestrom Victoria te Simfonijskim orkestrom izMelbournea, da bi 2012. bio imenovan šefom-dirigentom Tasmanijskog simfonijskogorkestra. Iste je godine postao šefom-dirigentom Filharmonijskog orkestra iz Strasbourga.Neki od budućih projekata Marka Letonje uključuju koncerte s Filharmonijom iz Essena,Simfonijskim orkestrom iz Navarre, a od opernih projekata tu je izvedba Borisa Godunova uBečkoj državnoj operi, Wagnerovog Prstena Nibelunga u Stockhomskoj operi te ManonLescaut u Ženevskoj operi.
Grigorij Soloviov, jedan od najtraženijih basova današnjice na svjetskoj opernoj sceni, školovao se na Moskovskom konzervatoriju, a potom se, zahvaljujući programu za mlade glazbenike Domingo-Cafritz Young Artist’s program, usavršavao u Državnoj operi u Washingtonu. Soloviov je osvojio mnoga prestižna vokalna natjecanja (ili se plasirao u njihovo finale), među kojima su natjecanje Metropolitan Opera Council Auditions u Washingtionu, 13. međunarodno natjecanje Čajkovski u Moskvi, vokalno natjecanje Palm Beach Opera Vocal Competition te natjecanje Fondacije Giulio Gari u New Yorku. Nastupao je u značajnim opernim kućama diljem svijeta: Metropolitan operi, Gran Teatru La Fenice, Državnoj operi u Washingtonu, Boljšoj teatru, Operi u Montréalu, Državnoj operi u Lyonu i drugima. Osim s opernim kućama, Soloviov surađuje i s raznim orkestrima: Simfonijskimrkestrom iz Princetona, Bostonskim simfonijskim orkestrom mladih, Simfonijskimorkestrom iz Philadelphije i drugima. U gustom koncertnom i opernom rasporedu Soloviov je i čest sudac na raznim međunarodnim vokalnim natjecanjima.
