Arhitektonika Jurja Dalmatinca  naziv je novoobjavljene knjige autora akademika Andrije Mutnjakovića koja je hrvatskoj javnosti predstavljena u utorak 5. srpnja pred mnoštvom okupljenih posjetitelja koji su popunili veliku dvoranu Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu

IMG 5373

Knjigu su predstavljali predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, potpredsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt i autor akademik Andrija Mutnjaković. Riječ je o slikovito ilustriranoj preglednoj monografiji enciklopedijskog formata koju sadržajno argumentiranim tekstom prati znanstveni aparat na hrvatskim i engleskim jezikom kako bi opus arhitekta i kipara Jurja Dalmatinca bio pristupačan tuzemnim i inozemnim institucijama i istraživačima hrvatske i europske kulturske baštine. Objavljena 2016. u nakladništvu zagrebačke tvrtke Art Studio Azinović.

Govoreći uvodno predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić kazao je da su ponosni na prvo pisano djelo o Jurju Dalmatincu na hrvatskom jeziku kojeg predstavljaju u Hrvatskoj akademiji, spomenuvši da je svojedobno njemu posvećena monografija objavljena na njemačkom jeziku 1913. kad je austrijski arhitekt Dagobert Frey u časopisu Jahrbuch des Kunsthistorischen institutes der K. K. Zentralkommission für denkmalpflege objavio studiju od 170 stranica naslovljenu Der Dom von Sebenico und sein Baumeister Giorgio Orsini, u kojoj je onodobno analizirao sva do tad poznata graditeljska Dalmatinčeva djela. Akademik Kusić pritom je podsjetio na najznačajnija graditeljska ostvarenja Jurja Dalmatinca, istaknuvši naročito katedralu svetog Jakova u Šibeniku, kulu Minčetu i Knežev dvor u Dubrovniku ali i urbanistički projekt grada Paga, spomeno je i veličajna djela ostvarena na talijanskoj obali Jadrana. Poglavito je ukazao na zasluge akademika Mutnjakovića kao istaknutog hrvatskog arhitekta, profesora arhitekture i autora desetak vrjednih knjiga posvećenih povijesti hrvatske arhitekture.

Monografiju je predstavljao i potpredsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je pomno govoreći biranim riječima kazao da akademik Mutnjaković pišući o stvaralačkom izražavanju Jurja Dalmatinca uvodi pojam jadranske arhitektonske kulture koja podrazumijeva jedinstvenost jadranskog prostora i obostrane utjecaje između talijanske i hrvatske obale Jadrana.

Predstavljajući kao autor monografiju o djelima Jurja Dalmatinca zapaženo je predavanje održao akademik Andrija Mutnjaković koji je ukazao na sazrijevanje u Veneciji mladog umjetnika graditelja iz Dalmacije kao i na njegov doprinos izgradnji dijelova Duždeve palače i crkve Santa Maria dei Carmine. Nadalje akademik Mutnjaković govorio je o Jurju Dalmatincu kao o iznimnom „jadranskom“ znamenitom arhitektu, graditelju i čuvenom majstoru, govorio je zapravo o sadržju svoje nove knjige koju je znalački vrlo vješto predstavio slikovito tumačeći njezin sadražaj. Pritom je dočarao novume i umjeće onodobnog stvaralačkog kiparskog i graditeljskog izričaja Jurja Dalmatinca ukazavši na sličnosti kojima se polazno služio ovaj znameniti Šibenčanin.

Akademik Mutnjaković sa svoje srtrukovne i znanstvene razne metodički je vješto propitivao i upoređivao pojedina ostvarenja kako bi stekao spoznaje koje su utjecale na oblikovanje šibenske katedrale kao vrhunskog djela europske arhitekture, na kojeg je uvelike utjecala crkva Tempio Malatestiano u Riminiju, djelo Leona Albertija. Juraj Dalmatinac svojim načinom oblikovanja bliži je renesansi, pritom uvodi nova graditeljska rješenja umjesto do tad dominantne gotike.

U knjizi akademik Mutnjaković iscrpno je dokumentirao boravak i djelovanje Jurja Dalmatinca, kako na istočnoj hrvatskoj obali srednjeg Jadrana u Zadru, Pagu, Cresu, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku, tako i na suprotnoj talijanoskoj obali Jadranskog mora u Padovi, Ravenni, Riminiju, Fanu, Urbinu, Gubbiju, Anconi, Loretu, Civitanovi, a po njegovim učenicima i na otočju Tremiti.

Juraj Dalmatinac rodio se u Zadru početkom 15. stoljeća, a umro u Šibeniku 1475., prema onodobnom običaju kao ugledan majstor za ime bi najčešće upotrebljavao naziv grada ili područja na kojemu je živio ili stvarao, tako je nastalo ime i znameniteg arhitekta i graditelja. Zato se u talijanskim dokumentima najčešće naziva Giorgio da Sebenico, zapravo Juraj iz Šibenika ili Juraj Šibenčanin, stoga je usvojen ovaj naziv kao standard u europskim jezicima. Na vanjskom zidu apsida šibenske katedrale uklesao je svoje ime i ime oca latinskim jezikom u obliku Georgius Mathaei Dalmaticus, što bi na pohrvaćenom obliku bilo Juraj Matejev Dalmatinac, pa se zato pisanje njegova imena Juraj Dalmatinac ustalilo na hrvatskom.