Europska komisija, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske 01. srpnja 2016. u Zagrebu su na konferenciji “Tri godine poslije – Schengen kao sljedeći izazov?” razmatrali postignuti napredak i daljnje korake kako uspostaviti ulazak Hrvatske u schengensko područje

European Commission 1

Pet država članica Europske unije, 1985. odlučile su ukinuti unutarnje granične kontrole pa je tako rođen schengenski prostor. Europljani svake godine ostvare 1,25 milijardi putovanja u schengenskom prostoru. Europa bez unutarnjih granica donosi velike koristi gospodarstvu u cjelini, što upućuje na to koliko je schengensko postignuće opipljivo, popularno i uspješno pa i koliko je bitno za naše svakodnevne živote i za naša društva. Stvaranje schengenskog prostora jedno je od najvećih postignuća EU što uključuje uklanjanje granica, osiguravanje sigurnosti i izgradnju povjerenja.

Što Schengen donosi Hrvatskoj? Dinamika, prilike i izazovi

Pristupanje schengenskom području strateški je zadatak Republike Hrvatske koja u skladu s tim provodi potrebne aktivnosti za ispunjavanje propisanih uvjeta.

Danom pristupanja EU Hrvatska je prihvatila sveukupnu schengensku pravnu stečevinu, a kako bi u potpunosti primjenjivala sve sastavnice schengenskog acquisa traba proći tzv. schengensku evaluaciju u područjima kao što su Upravljanje vanjskim granicama; Povrat i ponovni prihvat; Schengenski informacijski sustav II; Zajednička vizna politika. Za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine treba biti donijeta jednoglasna (politička) odluka na razini Vijeća EU i to nakon pozitivne schengenske evaluacije o spremnosti RH za ulazak u schengensko područje.  U pripreme za pristupanje schengenskom području uključeno je više nadležnih tijela, ali ključno je Ministarstvo unutarnjih poslova, koje će obavljati najveći dio zadaća u provedbi schengenske pravne stečevine.

 Pripreme za punu primjenu schengenske pravne stečevine:

Europska unija u svrhu priprema zbog dostizanja schengenskih standarda u upravljanju granicom u Republici Hrvatskoj stavila je na raspolaganje 120 milijuna eura iz Kratkoročnog schengenskog instrumenta, namijenjenog za poboljšanje standarda u nadzoru i kontroli buduće vanjske granice EU.

Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj tom prigodom je izjavio: “Granice danas postoje samo na zemljovidima. Europljani svake godine ostvaruju više od milijardu putovanja unutar Schengenskog prostora. Za ostvarenje tog prava, bile su potrebne godine i godine rada i njegova je vrjednost neprocjenjiva. Za Hrvatsku, to predstavlja veliki potencijal. I Hrvatska je na putu ostvarenja tog zadatka, a da bi se priključila prostoru slobodnog kretanja, to uključuje i potrebu ispunjavanja kriterija kojima ćemo doprinijeti održavanju sigurnosti, povjerenja i slobode kretanja”.

Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač istaknuo je vrlo bitnom ideju pridruživanja Europskoj uniji kazavši da je u devedesetim godinama bila vodilja za Hrvatsku: “Sad kad je Hrvatska članica Europske unije, pred nama stoje novi izazovi, a ulazak u schengenski prostor je prioritetni zadatak”.

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić naglasio je kako su procesi povezivanja ljudi, nacija i država nezaustavljivi: “Po svojoj kulturskoj i političkoj pripadnosti i svjetonazoru, Republika Hrvatska pripada jedinstvenom europskom prostoru. Baš zato njezin strateški zadatak nakon pristupanja Europskoj uniji zapravo je pristupanje Schengenskom prostoru. U tu je svrhu u okviru Schengenskog instrumenta, u svrhu primjene schengenske pravne stečevine i kontrole novih vanjskih granica, Republici Hrvatskoj dodijeljeno 120 milijuna EUR. Do dana 17. lipnja 2016. godine, potpisani su ugovori u ukupnom iznosu od 743.780.500,84 HRK ili 97.445.358,09 EUR, tj. 81% od alokacije. Sve ovo govori da se Republika Hrvatska kreće dobro utabanim putem, težeći boljem standardu građana. U tom smislu, Schengen predstavlja dodatni korak i dodatnu vrjednost u procesu sazrijevanja Hrvatske u ostvarivanju svog zadatka. U prilog tomu govori i činjenica da je tijekom najveće migrantske krize u zadnjem razdoblju Hrvatsku tijekom 2015. godine posjetilo više od 14 milijuna gostiju koji su je prepoznali kao sigurnu i prijateljsku državu.” izjavio je ministar Orepić.

Kronologija i informacije:

U Luksemburgškom malom selu Schengenu 1985. potpisan je Sporazuma o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama između pojedinih vlada, nakon čega je uslijedilo potpisivanje konvencije o provedbi tog sporazuma 1990. godine.Provedba schengenskog sporazuma započela je 1995. godine između sedam država članica Europske unije. Od međuvladine inicijative Schengen je postao sporazuma ugrađen u zakonodavni okvir Europske unije. Danas, šengenski prostor obuhvaća veći dio EU, izim Bugarske, Hrvatske, Cipra, Irske, Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine. Međutim, Bugarska i Rumunjska su trenutno u procesu pridruživanja schengenskoj zoni. Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn, nisu članice EU ali su se pridružile schengenskom prostoru.

Sloboda i sigurnost putnika: u skladu s jedinstvenim skupom pravila schengenskeodredbe ukidaju kontrole na unutarnjim granicama Unije dok jačaju kontrolu na vanjskim granicama. Ova pravila pokrivaju nekoliko područja:

• zajednički skup pravila koja se primjenjuje na osobe koje prelaze vanjske granice EU-a, uključujući i potrebne vrste viza i način provjere na vanjskim granicama

• usklađivanje uvjeta za ulazak i pravila o vizama za kraći boravak (do tri mjeseca)
• pojačana policijska suradnja (uključujući prava prekograničnog nadzora i progona)
• jača pravosudna suradnja kroz brži sustav izručenja i transfera izvršenja kaznenih presuda • uspostava i razvoj schengenskog informacijskog sustava (SIS)
• dokumenti potrebni za putovanje u Europi.

Uvjeti za pridruživanje schengenskom prostoru: ulazak u schengenski prostor nije samo politička odluka. Zemlje moraju ispuniti popis preduvjeta, kao što su priprema i sposobnost:

• preuzimanja odgovornost za kontrolu vanjskih granica u ime druge schengenske države i za izdavanje jedinstvene schengenske vize
• učinkovita suradnja ​​s agencijama za provedbu zakona u drugoj schengenskoj državi, kako bi se održala visoka razina sigurnosti nakon što su granične kontrole između zemalja Schengena ukinute
• primjena ​​zajedničkog sustava schengenskih pravila (tzv “Schengen acquis”), kao što su kontrola kopnene, morske i zračne granice (zračne luke), izdavanje viza, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka
• povezivanje i korištenje SIS (schengenski informacijski sustav).

Države kandidatice podvrgnute su “schengenskoj procjeni” prije ulaska u schengenski prostor ali i nakon toga na odrđeni  rok kako bi se osigurala pravilna primjena propisa.

Više informacija:

Schengenski prostor: http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/borders-and-visas/schengen/index_en.htm Schengen evaluacije i praćenja: http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/borders-and-visas/schengen/schengen-evaluation/index_en.htm

Leave a Reply

Your email address will not be published.