Svake se godine sad već tradicionalno 21. lipnja obilježava Hrvatski dan moždanog udara, sa svrhom da se podigne svijest šire javnosti o ovom sve češćem problemu. Naime, istraživanja su pokazala da godišnje od cerebrovaskularnih bolesti oboli i do 15 tisuća ljudi. To nije mala stvar, uzimajući u obzir da čak polovica umre od istih bolesti

e6c30743

Kako bi se spriječilo povećanje broja oboljelih, jednom godišnje održavaju se posebne radionice, seminari, demonstracije i obrazovni programi. Sve kako bi se informiralo javnost o važnosti kvalitetne i hitne medicinske pomoći kod nastupa udara te pravilnom načinu života kako se rizik od pojave moždanog udara ne bi uopće ni dogodio. U Hrvatskoj je za taj dan izabran upravo 21. lipnja. Moždani udar je zapravo nagli gubitak moždane funkcije zbog poremećaja izazvanih kod dotoka krvi u mozak. Razlozi mogu biti različiti – tromboza, arterijska embolija ili krvarenje. Moždani udar u većini slučajeva rezultira otežanim ili nikakvim pomicanjem udova pacijenta, zatim nemogućnosti govorenja te vida na jedno oko (uglavnom desno).

Iako se na sprječavanje moždanog udara ne može potpuno utjecati, zdrav način života i pravilna prehrana uvelike pomažu. Kao i kod većine zdravstvenih poremećaja, najvažnija je upravo prevencija. Preporučuje se redovito kontroliranje krvnog tlaka kako bi se vidjelo postoje li ikakve indikacije na moguće oboljenje. Danas postoje mali tlakomjeri koje je jednostavno koristiti pa ih svatko može imati kod kuće. Dva puta godišnje ipak se preporučuje detaljniji pregled liječnika.

Još jednu važnu stvar čini prestanak s lošim navikama. To se isključivo odnosi na nezdravu prehranu punu štetnih aditiva koji loše djeluju na čitav organizam, konzumiranje alkohola te pušenje. Naime, pušenje i udisanje dima cigarete znatno povećavaju rizik od moždanog udara.

Ne treba ni spominjati važnost redovitog vježbanja i rekreacije na svježem zraku. To je moguće čak i kod one skupine ljudi koji nemaju naviku vježbati u teretani ili se aktivno baviti sportom. Dovoljno je odvojiti 20-ak minuta za laganu šetnju. Nikome neće oduzeti previše vremena, a mnogo znači u sprječavanju bolesti – pa tako i moždanog udara. Zadnji, ali nimalo manje važan, dio prevencije jest reagiranje kod prvih znakova upozorenja. Naime, ako dođe do iznenadnih jakih glavobolja, problema u koordinaciji i održavanju ravnoteže te djelomičnoj ili potpunoj oduzetosti lica što brže treba posjetiti liječnika. On će obaviti sve potrebne pretrage te reagirati na vrijeme. ezdravlje.hr

Leave a Reply

Your email address will not be published.