5. znanstveni simpozij „Josip Matovinović“ na temu Hipertireoza održan je u ponedjeljak 20. lipnja u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Simpozij su organizirali Razred za medicinske znanosti HAZU, Hrvatsko društvo za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora i Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničkog bolničkog centra „Sestre milosrdnice“ – Referentnog centra za bolesti štitnjače Ministarstva zdravlja
Uvodno je govorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je ujedno i predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču, podsjetivši da se ove godine navršava 20. godišnjica donošenja zakona o obaveznom jodiranju soli. Zbog postojanja blagog do umjerenog nedostatka joda u Hrvatskoj, Komisija za suzbijanje gušavosti i kontrolu jodne profilakse donijela je 1996. odluku o povećanju količine kalijevog jodida po kilogramu soli od tadašnje razine od 10 mg KI po kg na 25 mg kalijevog jodida po kg soli. Stoga je temeljem odluke Komisije tadašnji ministar zdravstva prof. dr. sc. Andrija Hebrang oznanio novi Naputak o jodiranju kuhinjske soli. Akademik Kusić je stog razloga prof. dr. sc. Hebrangu uručio povelju Hrvatskog društva za štitnjaču, a povelju je dobio i prof. dr. sc. Michael Zimmermann iz Švicarskog instituta za tehnologiju iz Züricha zbog iznimnog doprinosa u području tireoidologije i višegodišnje zajedničke suradnje u realizaciji međunarodnih projekata. Prof. dr. sc. Zimmermann održao je i predavanje pod naslovom Iodine intake and thyroid cancer: is there a link? (Postoji li veza između unosa joda i raka štitnjače?).
Akademik Kusić kao uvodničar istaknuo je uspjehe koje je Hrvatska postigla u suzbijanju gušavosti kao i drugih zdravstvenih problema koji su uzročno nastajali zbog nedostatka joda u organizmu, ukazavši da je to jedno od posebnih područja medicine u kojemu je Hrvatska prepoznata u svijetu kao jedna od najboljih, i to zahvaljujući sustavnom radu. Pritom je podsjetio na zasluge Josipa Matovinovića, endokrinologa svjetskog ugleda, na čiji poticaj je u bivšoj višedržavnoj federaciji 1953. uvedeno obavezno jodiranje soli, što je dovelo do uklanjanja teških oblika gušavosti i kretenizma. „Hrvatska je prošla put od teškog nedostatka joda zabilježenog do 50-tih godina prošlog stoljeća kad je učestalost guše u kontinentalnim dijelovima zemlje iznosila više od 50 posto uz postojanje kretenizma. Slijedi razdoblje srednjeg do umjerenog nedostatka joda do kraja prošlog stoljeća, a danas je uvođenjem novog zakona o obveznom jodiranju soli postignut dostatan unos joda. Uspješnim rješavanjem problema nedostatnog unosa joda i dobro definiranim programom praćenja provođenja jodne profilakse Hrvatska je danas međunarodno prepoznata kao jedna od država koje su najbolje riješile taj bitan javno-zdravstveni problem i predstavlja model koji trebaju slijediti ostale države“, kazao je akademik Kusić, istaknuvši da je jodni deficit bitan uzrok nižeg kvocijenta inteligencije. Zahvaljujući na povelji, prof. dr. sc. Andrija Hebrang izrazio je zadovoljstvo što je hrvatski model suzbijanja problema kod nedostatka joda prepoznat u svijetu, istaknuvši da njegov uspjeh leži u tomu što je zasnovan na mišljenjima znanstvenika i stručnjaka.
Na simpoziju su sudjelovali ugledni hrvatski endokrinolozi, ginekolozi, oftalmolozi, otorinolaringolozi, pedijatri i specijalisti nuklearne medicine koji su obradili sve aspekte hipertireoze: epidemiologiju, etiologiju, klinička obilježja, dijagnostiku i liječenje. Hipertireoza je klinički sindrom hipermetabolizma, a posljedica je prekomjernog lučenja i učinaka hormona štitnjače na organizam. Javlja se u svim dobnim skupinama i pogađa sve organske sustave, a osobito srčano-žilni sustav. Pravodobno otkrivanje i liječenje hipertireoze ima bitnu osobitost, jer sprječava sve negativne posljedice dugotrajne bolesti, a bitno je rano otkrivanje i liječenje hipertireoze u starijih bolesnika zbog poremećaja rada srca i posljedične povećane smrtnosti. Promjene na očima u sklopu autoimunosne hipertireoze zbog kronične prirode bolesti i danas predstavljaju izazov za liječenje.
U sklopu simpozija predstavljena je i knjiga Hipertireoza koja je ujedno i zbornik radova održanih izlaganja na simpoziju. Knjiga je slijed obrade tema u području tireoidologije i nastavak prethodno objavljenih publikacija. Na skupu je predstavljen i novi 8. broj Glasnika Hrvatskog društva za štitnjaču, ali i novo predstavljena web-stranica Društva (www.stitnjaca.org). Također je najavljeno i osnivanje radne skupine za izradu novih smjernica Društva za dijagnostiku i liječenje hipertireoze.
Među ostalima uglednicima na simpoziju nazočili su i voditeljica ureda Svjetskog zdravstvenog udruženja u Hrvatskoj prof. dr. sc. Antoinette Kaić Rak, švicarski veleposlanik Stefan Estermann, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. sc. Trpimir Goluža, predsjednica Stručnog savjeta Hrvatskog liječničkog zbora prof. dr. sc. Adriana Vince, dekani Medicinskog i Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Marijan Klarica i prof. dr. sc. Hrvoje Brkić, zamjenica ravnatelja KBC „Sestre milosrdnice“ doc. dr. sc. Diana Zadravec, vlasnik Europa press holdinga Marijan Hanžeković i predsjednica Hrvatske udruge za bolesti štitnjače Morana Paliković Gruden.
