Skip to content

Izložba o konzervatorsko-restauratorskim radovima na obnovi Dubrovačkoga statuta

Na zidovima u predvorju Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu postavljena je gostujuća izložba Hrvatskog državnog arhiva koja slikovito dočarava konzervatorsko-restauratorske radove poduzete pri obnovi Dubrovačkoga Statuta koja je otvorena u srijedu 15. lipnja na posebno organiziranoj progodici na kojoj su se okupli konzervatorski stručnjaci kao i gosti knjižnice za hrvatsku javnost

Picture 005

Ujedno uz otvorenje izložbe u Multimedijskoj predavaonici HAZU održana su dva zapažena stručna predavanja uz projekciju filma: predavanje Igora Kozjaka Konzervatorsko-restauratorski radovi na knjizi Statut grada Dubrovnika – prijepis iz 1437. i predavanje mr.sc. Andreje Dragojević, pročelnice Središnjeg laboratorija za konzervaciju i restauraciju Novopronađeni detalji tijekom konzervatorsko-restauratorskih radova na knjizi Statut grada Dubrovnika iz 1437.g. pritom je prikazan dokumentarni film Statut grada Dubrovnika – restauracija prijepisa iz 1437. Izložba se može razgledati tijekom ljeta svakog djelatnog dana do 15. rujna.

U Multimedijskoj predavaonici HAZU uz otvorenje izložbe okupljenim stručnjacima za konzervaciju papirnatih i knjiških djela u predstavljena su i dva vrlo sadržajna predavanja, kako Igora Kozjaka koji je pokazljivo predočio svoje izlaganje „Konzervatorsko-restauratorski radovi na obnovi Dubrovačkog Statutu“, tako zapaženo predavanje pokazljivo je prikazala mr.sc. Andreja Dragojević „Novopronađeni detalji tijekom konzervatorsko-restauratorskih radova na knjizi Statut grada Dubrovnika iz 1437.g.“

Statut Grada Dubrovnika načinjen 1437. nastao dopunidbom prjepisa starijeg primjerka iz 1272. godine koji je stoljećima bio simbol državne samostalnosti Dubrovačke Republike, o kojemu su predavači pomno govorili sa svojih razina, prikazavši čitav restouratorski postupak koji se odvijao od 2008. tijekom nekoliko godina koliko je trajalo restauriranje u HDA-u.

Kozjak je govorio detaljno o svakoj fazi konzervatorsko-restauratorskog postupka na knjizi Statuta, a Dragojevićka o pojedinim detaljima na knjizi koji su pronađeni tijekom postupka i koji su upotpunili povjesnicu ovog znamenitog dokumenta. Nakon toga prikazan je film koji u 20 minuta pokazuje cijeli postupak obnove knjige Statuta u režiji Mladena Burića. Predavači su su studiozno prikazali čitav restouratorski postupak koji se odvijao počevši od suzbijanja vlage, o dotrajalim zaštitnim rubnicama, njihovoj zaštiti, pa do potpune obnove listova i korica ukazujući na povjesnicu, a donekle i na njegovu kultursku znamenitost. Sadržajno su govorili o knjizi od njezinog nastanka, prikazvši njezinu svrhovitost tijekom stoljeća u kojima je imala znamenitu ulogu. Stručno se govorilo i o materijalima od kojih je načinjina, pa i kakva je tinta upotrebljena za pisanje, ali i o crvenom tintom ispisanim naslovima pojedinih poglavlja koji se primjetno ističu, dok su inicijali urešeni zadivljujućim vitičastima ukrasima. Početna minijatura svetog Vlahe verojatno je naručena kod Ivana Ugrinovića, onodobno najpoznatijeg slikara u Dubrovačkoj Republici, iako je zapravo bila kneževina sa posebnim statusom države na jednom području južne Hrvatske, tj. Dalmacije.

See also  Izložba Marca Chagalla za dugo ljeto u riječkoj Galeriji Kortil

Knjiga Statuta uvezana je u drvene korice presvučene kožom skladno ukrašenima tiskom koje su dodatno ukrašene metalnim dekoracijama na prednjoj i stražnjoj strani korica. Sadrži 127 pergamenskih listova na kojima tekst je ručno ispisan tintom i ukrašen inicijalima, na petoj stranici slikovita je Ugrinovićeva iluminacija koja uvjerljivo pokazuje svetog Vlahu, kao zaštitnika Dubrovnika.

Restauriranje dubrovačkog Statuta veliki je kulturski podhvat koji se odvijao postupnom sudioznošću u HDA-u tijekom nekoliko godina, pritom je nastala foto dokumentacija postavljena na ovoj izložbi kao i dokumentarni film koji je prikazan, iako je riječ o krhkoj ukoričenoj knjizi, ipak govorimo o veličajnoj znamenitosti koja je od iznimnog hrvatskog nacionalnog pa i europskog značaja. Koliko je Statut svojedobno Dubrovčanima bio bitna svetost ne treba govoriti, jer stoljećima mu se prilazilo kao posebnoj znamenitosti u sferi duhovnog i vjerskog kao što je Sveto pismo. Tijekom restauracije izvidima restauratora o knjizi otkriveni su novi detalji i spoznaje kako o izgledu tako i o intervencijama kod uveza. Prikupljeni podatci restoratora mogu donekle poslužiti daljnjim mogućim znanstvenim istraživanjima.

Sve u svemu izložba “Konzervatorsko-restauratorski radovi na Statutu grada Dubrovnika iz 1437.g.” pregledno je postavljena na 10 panoa na zidovima u ljevom predvorju velike dvorane Knjižnice HAZU, slikovito dočarava i opisuje sve poduzete konzeravotrske radove na knjizi Statuta grada Dubrovnika koji su se tijekom nekoliko godina odvijali u Središnjem laboratoriju za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva koju radoznala zagrebačka publika i akademici pa i turisti s nestrpljenjem žele razgledati.