Na sjednici Vlade Republike Hrvatske prihvaćen je Prijedlog zakona o javnoj nabavi, kojim se ispunjava obveza države u prenošenju nove pravne stečevine Europske unije u području javne nabave, ali i uvažavaju istaknuti problemi u praksi javne nabave u Republici Hrvatskoj
Na današnjoj, 27. po redu sjednici Vlade Republike Hrvatske, prihvaćen je Prijedlog zakona o javnoj nabavi kojim se ispunjava obveza Republike Hrvatske u prenošenju nove pravne stečevine EU u području javne nabave, uvažavajući pri tome istaknute probleme u praksi javne nabave u Republici Hrvatskoj kao i konstruktivne prijedloge rješenja zaprimljene kroz postupak javnog savjetovanja. Ministar gospodarstva Tomislav Panenić naveo je ključne novine koje Zakon donosi. Ekonomski najpovoljnija ponuda bit će jedini kriterij za odabir ponude u postupku javne nabave, uvodi se europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, obveza prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, povezivanje registara koje vode javna tijela (sudski, obrtni, FINA, Porezna uprava, kaznena evidencija i dr.) s Elektroničkim oglasnikom javne nabave Republike Hrvatske, a također se propisuje jedinstveni rok za žalbu od deset dana, neovisno o vrsti postupka, je li nabava male ili velike vrijednosti.
Što se tiče Zakona o koncesijama, ministar financija Zdravko Marić kazao je da se njime propisuje uravnotežen i fleksibilan pravni okvir za davanje koncesija koji će osigurati učinkovit i transparentan pristup tržištu svim gospodarskim subjektima, kao i učinkovitu pravnu zaštitu koja daje prednost javnim ulaganjima u infrastrukturne i strateške projekte. Predlaže se uvođenje strateških interesa Republike Hrvatske u području koncesija čime se isti nastoji dodatno definirati i kao takav štiti. „Kao strateški interes prepoznate su koncesije za izgradnju i upravljanje autocestama, izgradnju i upravljanje željezničkim prugama, prijenos i distribuciju električne energije, izgradnju i upravljanje infrastrukturom za prijenos nafte naftovodima, izgradnju i upravljanje transportnim sustavom plina“, kazao je ministar Marić i dodao da se za pojedinu koncesiju koja je prepoznata kao strateška koncesija predviđa se donošenje posebnog zakona, a Hrvatski sabor može proglasiti i dodatne koncesije koje kao takve jesu od strateškog interesa.
Vlada je donijela Zaključak o potpori izgradnji prve faze projekta LNG terminal – izgradnja plutajućeg terminala za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina na otoku Krk, a ministar gospodarstva Tomislav Panenić podsjetio je da je gradnja Terminala predviđena u četiri faze, a ovim Zaključkom ubrzat će se proces pripreme i provedbe prve faze projekta. Vlada njime zadužuje sve dionike uključene u proces pripreme i provedbe projekta LNG terminala na otoku Krku, a posebice firmu LNG Hrvatska d.o.o., da ubrzaju pripremu i provedbu prve faze projekta koja obuhvaća izgradnju plutajući terminal za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina. Ministar je podsjetio da je to strateški projekt, te da je i Europska komisija uvrstila izgradnju Terminala u projekte od zajedničkog interesa. Također, istaknuo je da ubrzavanje prve faze ne znači da se ostale faze neće provoditi, ali s obzirom na razvoj tehnologije vezane uz plutajuće terminale, te brzinu kojom se oni mogu izgraditi u odnosu na kopnene terminale, Republika Hrvatska se mora usredotočiti na pripremu i provedbu prve faze te na taj način pripremiti i izgraditi plutajući terminal koji bi poslužio za diversifikaciju dobavnih pravaca i osigurao sigurnost opskrbe plinom za Republiku Hrvatsku i zemlje jugoistočne Europe. Predsjednik Vlade Tihomir Orešković dodao je da se nada da će se ugovori s investitorima potpisati u roku od 60 do 90 dana.
Vlada je dala suglasnost na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacijskog ugljikovodika za šest istražnih prostora, a ponuditelji s kojima će se potpisat ugovori su Ina, Oando PLC i Vermilion, koji je dobio ugovor za četiri istražna polja. Ministar Panenić, ovlašten da u ime Vlade potpiše ugovore, kazao je da se tu radi o projektima od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, koji mogu osigurati energetsku sigurnost i neovisnost Republike Hrvatske te donijeti značajne koristi cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu jer su njima predviđene investicije od 88 milijuna eura.
Prihvaćen je i Prioritetni nacionalni Akcijski plan za povećanje učinkovitosti korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2016. – 2018., koji pobliže definira provedbu reformi u području povlačenja sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova sukladno Nacionalnom programu reformi 2016., kroz 20 akcijskih točaka planiranih u kratko(6-12 mjeseci), srednje (1-3 godine) i dugoročnom (3+ godine) razdoblju,a temelji na 3 cilja, na smanjenju administrativnog opterećenja, osiguranju pouzdanog upravljanja sredstvima i osiguranju dovoljnog broja kvalitetno pripremljenih projekata. vlada.gov.hr
mala retrospektiva
Miletić ostaje na poziciji župana, dok IDS gubi svoju jedinu županiju Boris ...05th Feb 2022
Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je izraze sućuti u povodu smrti Ankic...08th Oct 2022
Davor Božinović obišao Prihvatni centar za ukrajinske izbjeglice. Snimio: Marko...06th Mar 2022
Arsen Bauk o spornom članku 84. U Saboru je održana zajednicka konferencija ...23rd Jan 2023