Na sjednici Vlade Republike Hrvatske prihvaćen je Prijedlog zakona o javnoj nabavi, kojim se ispunjava obveza države u prenošenju nove pravne stečevine Europske unije u području javne nabave, ali i uvažavaju istaknuti problemi u praksi javne nabave u Republici Hrvatskoj
Na današnjoj, 27. po redu sjednici Vlade Republike Hrvatske, prihvaćen je Prijedlog zakona o javnoj nabavi kojim se ispunjava obveza Republike Hrvatske u prenošenju nove pravne stečevine EU u području javne nabave, uvažavajući pri tome istaknute probleme u praksi javne nabave u Republici Hrvatskoj kao i konstruktivne prijedloge rješenja zaprimljene kroz postupak javnog savjetovanja. Ministar gospodarstva Tomislav Panenić naveo je ključne novine koje Zakon donosi. Ekonomski najpovoljnija ponuda bit će jedini kriterij za odabir ponude u postupku javne nabave, uvodi se europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, obveza prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, povezivanje registara koje vode javna tijela (sudski, obrtni, FINA, Porezna uprava, kaznena evidencija i dr.) s Elektroničkim oglasnikom javne nabave Republike Hrvatske, a također se propisuje jedinstveni rok za žalbu od deset dana, neovisno o vrsti postupka, je li nabava male ili velike vrijednosti.
Što se tiče Zakona o koncesijama, ministar financija Zdravko Marić kazao je da se njime propisuje uravnotežen i fleksibilan pravni okvir za davanje koncesija koji će osigurati učinkovit i transparentan pristup tržištu svim gospodarskim subjektima, kao i učinkovitu pravnu zaštitu koja daje prednost javnim ulaganjima u infrastrukturne i strateške projekte. Predlaže se uvođenje strateških interesa Republike Hrvatske u području koncesija čime se isti nastoji dodatno definirati i kao takav štiti. „Kao strateški interes prepoznate su koncesije za izgradnju i upravljanje autocestama, izgradnju i upravljanje željezničkim prugama, prijenos i distribuciju električne energije, izgradnju i upravljanje infrastrukturom za prijenos nafte naftovodima, izgradnju i upravljanje transportnim sustavom plina“, kazao je ministar Marić i dodao da se za pojedinu koncesiju koja je prepoznata kao strateška koncesija predviđa se donošenje posebnog zakona, a Hrvatski sabor može proglasiti i dodatne koncesije koje kao takve jesu od strateškog interesa.
Vlada je donijela Zaključak o potpori izgradnji prve faze projekta LNG terminal – izgradnja plutajućeg terminala za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina na otoku Krk, a ministar gospodarstva Tomislav Panenić podsjetio je da je gradnja Terminala predviđena u četiri faze, a ovim Zaključkom ubrzat će se proces pripreme i provedbe prve faze projekta. Vlada njime zadužuje sve dionike uključene u proces pripreme i provedbe projekta LNG terminala na otoku Krku, a posebice firmu LNG Hrvatska d.o.o., da ubrzaju pripremu i provedbu prve faze projekta koja obuhvaća izgradnju plutajući terminal za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina. Ministar je podsjetio da je to strateški projekt, te da je i Europska komisija uvrstila izgradnju Terminala u projekte od zajedničkog interesa. Također, istaknuo je da ubrzavanje prve faze ne znači da se ostale faze neće provoditi, ali s obzirom na razvoj tehnologije vezane uz plutajuće terminale, te brzinu kojom se oni mogu izgraditi u odnosu na kopnene terminale, Republika Hrvatska se mora usredotočiti na pripremu i provedbu prve faze te na taj način pripremiti i izgraditi plutajući terminal koji bi poslužio za diversifikaciju dobavnih pravaca i osigurao sigurnost opskrbe plinom za Republiku Hrvatsku i zemlje jugoistočne Europe. Predsjednik Vlade Tihomir Orešković dodao je da se nada da će se ugovori s investitorima potpisati u roku od 60 do 90 dana.
Vlada je dala suglasnost na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacijskog ugljikovodika za šest istražnih prostora, a ponuditelji s kojima će se potpisat ugovori su Ina, Oando PLC i Vermilion, koji je dobio ugovor za četiri istražna polja. Ministar Panenić, ovlašten da u ime Vlade potpiše ugovore, kazao je da se tu radi o projektima od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, koji mogu osigurati energetsku sigurnost i neovisnost Republike Hrvatske te donijeti značajne koristi cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu jer su njima predviđene investicije od 88 milijuna eura.
Prihvaćen je i Prioritetni nacionalni Akcijski plan za povećanje učinkovitosti korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2016. – 2018., koji pobliže definira provedbu reformi u području povlačenja sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova sukladno Nacionalnom programu reformi 2016., kroz 20 akcijskih točaka planiranih u kratko(6-12 mjeseci), srednje (1-3 godine) i dugoročnom (3+ godine) razdoblju,a temelji na 3 cilja, na smanjenju administrativnog opterećenja, osiguranju pouzdanog upravljanja sredstvima i osiguranju dovoljnog broja kvalitetno pripremljenih projekata. vlada.gov.hr
