U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 2. lipnja 2016. hrvatskoj javnosti predstavljena je knjiga Bernardo Bernardi – dizajnersko djelo arhitekta 1951. – 1985. autorice dr. sc. Ive Ceraj, znanstvene suradnice Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU, koju je u svojoj nakladi objavila Akademija u ediciji Architectonica
Zapravo iz naslova knjige vidi se što ona oznanjuje i o čemu govori, i da je posvećena Bernardu Bernardiju (1921. – 1985.) osnivaču i promicatelju dizajna kao struke i profesije u Hrvatskoj, koja slikovito prati njegovo strukovno djelovanje kao arhitekta i industrijskog dizajnera koji se raspoznajnom vještinom znalački izražavao umjetnošću, izražajno naročito bivajući vezan za interijer i namještaj. Knjiga je nastala na temelju doktorske disertacije Ive Ceraj koja je doktorirala s temom Dizajnersko djelo arhitekta Bernarda Bernardija: 1951.- 1985. godine. U kojoj autorica zapaženo sa svoje znanstvene razine preglednom slikovitošću pokazuje i predstavlja ovog velikana hrvatskog i europskog dizajna dojmljivim deskriptivnim tekstom, dvojezično objavljenim na hrvatskom i engleskom jeziku,
Uvodno govoreći predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić kazao je za Bernardija da je unatoč velikom ugledu, zaslugama i značaju ostao nedovoljno poznat. Pritom je podsjetio na njegovo djelovanje u umjetničkoj skupini EXAT ’51 i na osnivanje Prvog zagrebačkog trijenala 1955. kad je prvi put u Hrvatskoj predstavljan i promican industrijski dizajn. „Nakon studijskog putovanja po nordijskim državama 1960., Bernardi u hrvatski dizajn unosi elemente nordijskog dizajna, čime vizionarski stvara posebnu vrstu umjetnosti i oblikovanja“, kazao je akademik Kusić koji je kao najvrjednija i najpoznatija Bernardijeva djela naveo interijere Zračne luke Zagreb i Pučkog otvorenog sveučilišta u Zagrebu ali i hotele u Brelima i na Korčuli. Međutim ipak glavna Bernardijeva misija bila uzdići dizajn na visokoškolsku razinu, što se ostvarilo osnutkom studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji je otvoren 1989., ipak nakon njegove smrti, kazao je akademik Kusić koji je nadodao „Bernardi je bio velikan hrvatske kulture koji je obilježio hrvatski dizajn i čiji utjecaj se vidi svaki dan. Uspio je spojiti industriju i umjetnost i dati im novu dimenziju. Zahvaljujući Bernardiju, Hrvatska je bila u samom europskom vrhu dizajnerskog onodobnog izričaja, pa i kad se općenito govori o dizajnu. Hrvatska je akademija ponosna jer je pomogla da se sačuva i dojmljivo predstavi jedan ovako značajan velikan, koji je veliko ime hrvatske kulturske povijesti“, zaključio je akademik Kusić, podsjetivši da se u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU čuvaju brojni Bernardijevi nacrti, fotografije, bilješke i korespondencija koji se od 7. lipnja mogu razgledati na izložbi u toj Akademijinoj muzejsko-galerijskoj jedinici. To bi, kako je kazao akademik Kusić, mogao biti poticaj za osnutak posebnog Muzeja dizajna.
Na predstavljanju knjige govorio je i finski veleposlanik Timo Rajakangas koji je podsjetio da će se 2017. proslaviti stota godišnjica samostalnosti Finske, ali i 25. godišnjica uspostavljenih hrvatsko-finskih diplomatskih odnosa. „Bernardi je bio jedna od osoba koje su spajale naše dvije države i stoga je njegov entuzijazam poticaj i ohrabrenje svima da što više radimo na unaprjeđenju naših uzajamnih veza i suradnje“, kazao je Rajakangas.
Autorica knjige dr. sc. Iva Ceraj ukazala je na utjecaj Finskog dizajna baš kao dizajna i drugih nordijskih država u Bernardijevom opusu, istaknuvši da je Bernardi u svoj kreativni izričaj vrlo vješto unosio nordijske kreativne vrjednote, od kojih bi uzeo čistoću i jednostavnost izraza koje bi implementirao u naslijeđe Zagrebačkog arhitektonskog kruga i u hrvatski dizajn, u doba kad je stambena problematika postala područje izazova arhitekata koji svoje projektiranje šire i na oblikovanje interijera i opreme. „Bernardi je svakodnevni prostor čovjeka smatrao idealnim mjestom sinteze svih umjetnosti pridonijevši tako razvoju kulture stanovanja slijedom promicanja kvalitetnijeg životnog okruženja. Stoga je revalorizacija opusa tog prvog klasika hrvatskog dizajna prilog poznavanju hrvatske dizajnerske baštine u okvirima europskog modernizma“, kazala je Iva Ceraj.
Akademik Andrija Mutnjaković s razine voditelja Hrvatskog muzeja arhitekture prikazao je Bernardijev dizajn na primjeru stolice. „Bernardijeva stolica savršena je kreacija ideje sjedenja.“, pritom je dodao „Ova simplifikacija njegovog izvanrednog opusa ima simboličnu znakovitost cjelovitosti pokućstva.“
Na predstavljanju knjige uz finskog veleposlanika Rajakangasa, bio je i danski veleposlanik Anders Christian Hougård, njih dvojica su zajedno s norveškom veleposlanicom Astrid Versto i švedskim veleposlanikom Larsom Schmidtom, napisali zajednički vrlo prikadan i sadržajan predgovor knjizi.
