animafest

Otvoren je 26. Animafest Zagreb koji se održava u kinima Europa i Tuškanac i u Zagrebačkom plesnom centru, na kojem će se prikazat više od 300 vrlo znanimljivih animiranih filmskih uradaka koji su donešeni iz cijelog svijeta a namijenjeni su svim generacijama, predstavljeni će bit uz obilje popratnih programskih sadržaja, bilo animacije u internetiziranoj virtualskoj zbilji ovodobnice, ili do radionica računalskih igara.

Svečano je bilo u ponedjeljak 6. lipnja na otvorenju 26. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb, koji će kina Europa i Tuškanac baš kao i Zagrebački plesni centar do 11. lipnja „zatrpati“ izvrsnim filomovima s više od 300 naslova. Pritom je moguće povući paralelu s nagradom Američke akademije zbog dva razloga: prvi je taj što su Oscarom nagrađeni filmovi jedna od ovogodišnjih tema (jer festivalska je maskota Surogat, lik iz jedinog hrvatskog filma koji je dobio navedenu nagradu), a drugi činjenica da su već na otvorenju dodijeljene čak tri i oznanjene četiri nagrade. Nagradu za životno djelo Vijeće Animafesta Zagreb dodijelilo je belgijskom majstoru animacije Raoulu Servaisu, a Nagradu za izniman doprinos proučavanju animacije poljskom redatelju i producentu Marcinu Giżyckom.

Međunarodna asocijacija animiranog filma (ASIFA) dodijelila je Nagradu za izniman doprinos umjetnosti animacije Giannalbertu Bendazziju, a oznanjeno je i da je najbolja škola animacije Sveučilište za umjetnost i dizajn Moholy-Nagy iz Budimpešte.

Na pozornici izim navedenih laureata izmjenjivali su se mnogbrojni festivalski gosti baš kao i njihovi domaćini: članovi ASIFA-e Corrie Francis Parks, Thomas Renoldner, Nancy Phelps i Vesna Dovniković, predsjednica Vijeća festivala Margit Antauer, umjetnički ravnatelj Animafesta Daniel Šuljić, festivalske producentice Paola Orlić i Matea Milić, na žalost dosadni i polupismeni ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar koji je poznat po antihrvatskom djelovanju i skandalima i koji je uvelike kompromitiran ipak se nastojao što bahatije neuljudno i neprimjereno pokazivati. Pritom na pozarnici se pokazivao i zamjenik pročelnika Gradskog ureda za izobrazbu, kulturu i šport Tedi Lušetić koji je zajedno s Margit Antauer otvorio festival, kazavši da u gradu postoji veliki broj festivala, ali je samo jedan Animafest.

„Lijepo je biti ponovo u prelijepoj državi koju sam kao mladić posjećivao svake godine”, rekao je Raoul Servais, prisjetivši se prvog posjeta zagrebačkom festivalu 1972, kad je nagrađen njegov film Operacija X-70. Publika je Servaisa pozdravila dugim i dojmljivim pljeskom.

Na onodobnicu podsjetila je i predsjednica Vijeća festivala Margit Antauer, pročitavši ulomak Servaisovog interview-a „Vjesniku“ prilikom dolaska na održavanje prvog zagrebačkog festivala, tad je među ostalim rekao kako je animacija razlog njegova življenja, da ne bi mogao živjeti bez nje i vjeruje u nju, a još je kao dijete odlučio da će baviti animiranim filmom.

Dobitnik Nagrade za izniman doprinos proučavanju animacije Marcin Giżycki kazao je da, kada je prije 36 godina prvi put posjetio Zagreb i otprilike u to vrijeme upoznao Bendazzija i Servaisa, nije mogao ni zamisliti da će se vratiti ovdje i primiti nagradu isto kada i oni. Ganut, i iznenađen dodijeljenom mu nagradom, bio je i Bendazzi, koji će u okviru festivala predstaviti svoj „životni projekt“, nedavno objavljenu knjigu „Animation: A World history“, koja na gotovo 1500 stranica donosi povijest svjetske animacije, a održat će i predavanje o odnosu Oscara i Zagrebačke škole animiranog filma.

Kompromitirani ravnatelj „Hrvatskog audiovizualnog centra“ Hrvoje Hribar uvjek kad govori govori svoje uobičajene besmislice i koješto, pa je u uvodnom govoru kazao kako „u svijetu animacije nijedna mogućnost nije isključena, a u Hrvatskoj smo u svijetu animacije kao doma“. „Dobivali smo Zlatne lavove u doba Mimice, Oscare u doba Vukotića i nagrade na mnogim drugim međunarodnim festivalima, a dobivamo ih i danas”, kazao je bahati Hribar, dodavši još nekoliko bisera zahvalivši se svima „koji rade festival“ i „zbog kojih je animacija“ „čudesan trijumf ljudskoga rada“.

Filmski program otvorili su Kralj vilenjaka festivalskog gosta Georgesa Schwizgebela, Vrlo usamljeni pijetao Leonida Shmelkova, Zimska ljubav Isabel Herguera, Planemo Veljka Popovića, Slijepa Vajša Theodorea Usheva, All Rot Maxa Hattlera, Jezovita dolina Paula Wenningera i Lili pere zube Siri Melchior. Pritom je ove filmove moguće reprizno pogledati u srijedu 8. lipnja u 13 sati u kinu Europa.

Zanimljiv festivalski program publiku očekuje u utorak u svim kinima, uključujući i filmove Raoula Servaisa s kojim će publika nakon prikazivanja moći razgovarati. Ujedno uz 26. Animafest Zagreb počinje se održavati i Međunarodni znanstveni skup Animafest Scanner III, ali se i otvara izložba radova studenata Akademije medijskih umjetnosti u Kölnu – KHM u galeriji ULUPUH, a u 17 sati bit će predstavljena eksperimentna interaktivna VR-instalacija PIEdeck u Oktogonu.