Skip to content

Konferencija “Bankovna unija: ostvarenja i izazovi” održana u Zagrebu

Europska komisija, Hrvatska narodna banka i predstavnici industrije danas su 18. svibnja 2016. u HNB-u na ekspertnoj konferenciji “Bankovna unija: ostvarenja i izazovi” razmatrali o postignutom napredku kao i daljnjim iskoracima u uspostavljanju potpune bankovne unije

European Commission 1

Bankovna unija započela je nizom inicijativa sa svrhom smanjenja rizika kod financijske stabilnosti i međusobnih osiguranja od rizika među državama članicama kojima se nastoji osnažiti institucijski okvir europodručja. Njezina je svrha ojačati otpornost banaka na financijske krize, otkloniti potrebu korištenja sredstava poreznih obveznika za spašavanje banaka ali i smanjiti fragmentaciju tržišta usklađivanjem pravila za financijski sektor i boljim nadzorom nad financijskim sustavom u čitavoj EU-u. Ona je zasnovana na tri glavna stupa: jedinstvenom nadzoru banaka pod okriljem Europske središnje banke (SSM), jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (SRM) i europskom sustavu osiguranja depozita (EDIS).

Uspostavljanje bankovne unije započelo je nakon izbijanja globalne financijske krize kako bi se ojačalo povjerenje sudionika na financijskim tržištima u države članice i njihove financijske sustave. Devet država članica EU-a koje nisu članice eurozone (što znači i Hrvatska) zasad nisu dio bankovne unije. Ove države primjenjuju jedinstvena regulatorna pravila u smislu nadzora i sanacije banaka, pritom ne sudjeluju u jedinstvenim mehanizmima nadzora i sanacije. O primjeni tih pravila danas su raspravljali predstavnici Hrvatske narodne banke i Europske komisije s tuzemnim stručnjacima na zajedničkoj konferenciji „Bankovna unija: ostvarenja i izazovi“. Na skupu se također raspravljalo o argumentima za ostanak izvan mehanizma bliske suradnje, ali i o ulasku u taj mehanizam kao načinu pristupanja bankovnoj uniji i prije uvođenja eura.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije za Euro i socijalni dijalog izjavio je:Otvorenost i transparentnost konzultacija o budućnosti Ekonomske i monetarne unije s svekolikim čimbenicima u državama članicama kao što je Hrvatska, od vitalnog su značaja. Na području Bankovne unije postignut je nevjerojatan napredak u vrlo kratkom razdoblju, međutim moramo nastaviti dalje. Moramo dovršiti bankovnu uniju, s jedinstvenim sustavom osiguranja depozita, jedinstvenim zaštitinim mehanizmom, ali i daljnjim mjerama za smanjenje rizika. U tom smislu, prekidanje poveznica između država i banaka je ključna, kako porezni obveznici ne bi morali plaćati za pogrješke banaka.

See also  EK vijesti 6. lipnja 2017.

Na konferenciji se čulo i kako nepostojeće iskustvo funkcioniranja u novom regulatornom okružju s brojnim nepoznanicama može potaknuti odgađanje odluke o ulasku u mehanizam bliske suradnje. S druge strane, države koje se nisu od početka uključile u bankovnu uniju nemaju utjecaja na izradu dijela regulative i na formiranje prakse, već će ih po priključivanju dočekati gotova rješenja.

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, izjavio je: Ulazak u bankovnu uniju prirodan je slijed za svaku državu članicu koja želi uvesti euro pa se iz takve perspektive i Hrvatska može smatrati budućom članicom bankovne unije. Ali do tad mi i nadalje imamo zadatak štititi svoje specifične interese u zadanom okružju.

Dosadašnja hrvatska suradnja sa SSM-om kvalitetna je i obećavajuća, što može jamčiti kvalitetnu tranziciju prema SSM-u kad za to dođe trenutak. S druge strane, iskustva suradnje u okviru SRM-a ograničena su, što se može očekivati s obzirom na to jer mehanizam je započeo s radom tek nedavno. Regulatorni okvir za oporavak i sanaciju banaka prenesen je u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo u veljači 2015. Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava. Što se tiče trećeg stupa, europskog sustava osiguranja depozita, o njemu se još vode pregovori. Kako bankovna unija još nije potpuna u tijeku su postupci pregovoranja o njezinu završetku, odluka o eventualnom ulasku u mehanizam bliske suradnje prije uvođenja eura ovisit će najprije o tomu u kolikoj će se mjeri u pregovaračkom procesu za dovršetak bankovne unije voditi računa o istovjetnosti tretmana država bez obzira na to jesu li one članice europodručja.

Pozadina

Bankovna unija je jedinstveni sustav nadzora i sanacije banaka na razini EU-a, s perspektivom širenja i na osiguranje depozita, koji djeluje na osnovu pravila koja se primjenjuju u cijelom EU-u. Svrha joj je siguran i stabilan bankarski sektor u europodručju i na širem području EU-a ali i učinkovito svesti na najmanju moguću mjeru eventualne poremećaje u financijskom sektoru koji utječu na realno gospodarstvo države članice, uključujući i osiguranje sanacije banaka bez korištenja sredstava poreznih obveznika. Bankovnu uniju čine sve države europodručja i one države članice EU-a koje mu se odluče priključiti. Države članice koje nisu u europodručju mogu se priključiti bankovnoj uniji uspostavom sporazuma o bliskoj suradnji.

See also  Otvorene prijave za osnovne škole za sudjelovanje na projektu - Maske 2019.

Bankovnu uniju čine glavne sastavnice: jedinstvena pravila, jedinstveni nadzorni mehanizam i jedinstveni sanacijski mehanizam. Jedinstveni nadzorni mehanizam u potpunosti je operativan od studenoga 2014., a jedinstveni sanacijski mehanizam od siječnja 2016. godine. Europska komisija predstavila je 24. studenog 2015. zakonodavni prijedlog kojim se u bankovnu uniju želi uvesti dodatni element, točnije Europski sustav osiguranja depozita (EDIS).

Za više informacija:

· Izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015., „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”http://ec.europa.eu/priorities/publications/five-presidents-report-completing-europes-economic-and-monetary-union_en

· Europska središnja banka – Nadzor banaka: https://www.bankingsupervision.europa.eu/about/bankingunion/html/index.hr.html