U HAZU održan kolokvij Inovacije u medicini

032

Četvrti kolokvij Inovacije u medicini, dio ciklusa tribina Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskog razvoja Hrvatske održan je u srijedu 18. svibnja 2016. u Knjižnici HAZU u Zagrebu kojeg su zajednički organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Sveučilište u Zagrebu

 032

Deseta je to bila tribina Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske kojom se želi svrhovito poticati i popularizirati ideju o inovacijama i prjenosu znanja sa sveučilišta i znanstvenih institucija kao osnova budućeg razvoja i inovativnih rješenja u gospodarstvu koje će Hrvatskoj omogućiti brži oporavak i izlazak iz krize ali i put k boljitku i podizanju kvalitete života.

Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo kako inovacije u medicini doživljavaju brzu primjenu, jer ovodobna je medicina nezamisliva bez najinovativnije tehnike. Podsjetio je i na nekadašnjeg predsjednika Akademije Gustava Janečeka koji je izim utemeljenja moderne hrvatske kemije osnovao i farmaceutsku tvrtku Kaštel (današnja Pliva) i time utemeljio i hrvatsku farmaceutsku industriju, a spomenuo je i hrvatske nobelovce Lavoslava Ružičku i Vladimira Preloga koji su svoja znanstvena otkrića uspjeli direktno povezati s gospodarstvom – Ružička s industrijom parfema, a Prelog s proizvodnjom lijekova. Također, mnogi Prelogovi učenici ostvarili su zapažene uspjehe u farmaceutskoj industriji, među njima i Slobodan Đokić, voditelj skupine stručnjaka koji su 1980. izumili svjetski poznati antibiotik Sumamed.

Tribinu je pozdravio i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras koji je istaknuo bitište multidisciplinarnosti za budućnost Sveučilišta.

Na skupu su predstavljena tri projekta inovacija u medicini

Na skupu zapaženo je govorio doc. dr. sc. Dražen Pulanić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je govorio o projektu Klinički i biološki čimbenici koji određuju težinu i aktivnost kronične bolesti presatka protiv primatelja nakon alogenične transplantacije krvotvornih matičnih stanica. Projekt je pokrenut 2013. u KBC Zagreb u kojem se okupio multidisciplinarni sastav za liječenje kronične bolesti presatka protiv primatelja, najvažnije kasne komplikacije nakon transplantacije alogeničnih krvotvornih matičnih stanica, i to u suradnji s američkim National Cancer Institute (NCI) i National Institutes of Health (NIH), uz projektnu potporu fonda Jedinstvo uz pomoć znanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Projekt je rezultirao nastankom niza kliničkih i laboratorijskih znanstvenih potprojekata, razvojem originalne baze podataka, nabavkom opreme, izradom web stranice projekta, međunarodnom suradnjom pa i znanstvenom produkcijom. Osnovani multidisciplinarni sastav omogućio je najovodobnije svjetske NIH standarde evaluacije i liječenja naših bolesnika s kroničnom bolesti presatka protiv primatelja.

Prof. dr. sc. Vladimir Mrzljak uvjerljivo je predstavio projekt Povećanje istraživačkih kapaciteta u molekularnoj medicini na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kojem je namjera jačanje znanstvenih istraživanja na Fakultetu povećanjem kapaciteta u molekularnoj veterinarskoj medicini, privlačenjem izvanrednih, iskusnih istraživača, prjenosom znanja i istraživačkih potencijala, naročito u područjima proteomike i metabolomike. „Veterinarski će fakultet time poboljšati svoju konkurentnost u kompetitivnim znanstvenim istraživanjima, spriječiti odljev mozgova, unaprijediti svoju konkurentnost i zapaženost na širem regijskom području ali i postati međunarodno priznat partner“, kazao je prof. dr. sc. Mrzljak.

Prof. dr. sc. Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu dojmljivo je govorio o projektu Oblikovanje budućnosti u dodiru tehnike i medicine RONNA, robotiziranom sustavu za primjenu u neurokirurškim stereotaktičkim operacijama, kazavši „Uporaba robota u medicini čini se kao izniman potencijal za unapređenje različitih tehnički ili fizički zahtjevnih medicinskih postupaka, a posebno kao podrška specifičnim vještinama koje liječnici moraju posjedovati pored teorijskog i iskustvenog znanja iz svoje struke.“ Međutim uz sve perspektive koje postoje „primjena robota u medicini suočava se s nizom znanstvenih i tehničkih izazova“, prof. dr. sc. Jerbić naročito je naglasio.