Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u petak su 13. svibnja 2016. pod okriljem Turističke zajednica Grada Zagreba posjetili članovi Društva turističkih vodiča Zagreba i Srednjohrvatske makroregije kojima je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić održao sadržajno izlaganje pod naslovom Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – čuvar prošlosti i budućnosti
Turističke vodiče izvijestio je o mnogobrojnim zanimljivostima vezanima uz Akademiju, njezin osnutak, povijest, ustroj pa i današnje djelovanje, ali i na Akademijine muzejsko-galerijske jedinice u Zagrebu. Akademik Kusić istaknuo je zasluge biskupa Josipa Jurja Strossmayera koji je osnutkom Akademije i njezine Galerije pa i modernog Sveučilišta doprinio pretvaranju Zagreba ne samo u političku, već i kultursku i znanstvenu prjestolnicu Hrvatske. Podsjetio je na zasluge Akademijinih članova i njezinih svojedobnih predsjednika, spomenuvši kako od 15 pokojnih predsjednika Akademije njih 11 ima ulice u Zagrebu. Akademik Kusić pritom je iznio podatak da su članovi Akademije bila i desetorica pokojnih dobitnika Nobelove nagrade, a danas u svom sastavu HAZU ima četiri nobelovca. Od posjeta istaknutih osoba Akademiji, među kojima je bio i car i kralj Franjo Josip i njegov sin nadvojvoda Rudolf, istaknuo je posjet britanske kraljice Elizabete II. 1972. koju se posebno dojmila Bašćanska ploča, budući da je stotinjak godina starija od engleske Magna charte.
O Akademijinim muzejsko-galerijskim jedinicama turističke su vodiče izvijstili njihovi upravitelji
Upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora Borivoj Popovčak govorio je o Strossmayerovoj sakupljačkoj djelatnosti i najvrjednijim slikama koje Galerija čuva.
Zapaženo je govorila i upraviteljica Kabineta grafike HAZU Slavica Marković ukazavši na mnoga veličajna djela brojnih hrvatskih i inozemnih slikara i grafičara koja su pohranjena u fundusu Kabineta.
Upraviteljica Knjižnice HAZU Vedrana Juričić među dragocjenostima koje se čuvaju u toj Akademijinoj jedinici istaknula je jedini primjerak prvog hrvatskog romana Planine Petra Zoranića ali i najstariju hrvatsku tiskanu knjigu, Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. Knjižnica HAZU smještena je u prijašnjem Kemijskom laboratoriju koji je projektirao Herman Bolle, i u njoj se nalazi i Memorijalna soba nobelovaca s muzejskim postavom posvećenim Lavoslavu Ružički i Vladimiru Prelogu.
Upraviteljica v.d. Gliptoteke HAZU Višnja Mažuran istaknula je da u Europi postoje još samo tri slična muzeja koja sadrže sadrene odljeve brojnih skulptura od antičkog doba do ovodobnice. Podsjetila je na zasluge osnivača Gliptoteke Antuna Bauera čijim zalaganjem je 1947. od uništenja spašen i spomenik bana Josipa Jelačića koji je 1990. ponovno vraćen na glavni zagrebački trg, kao i mnogi drugi spomenici.
Kustosica Hrvatskog muzeja arhitekture Iva Ceraj spomenula je da se taj muzej nalazi u nekadašnjoj vili Ehrlich, kulturski značajnijem spomeniku zagrebačke arhitekture s kraja 19. stoljeća, u kojem je od 1945. do smrti 1949. svoju rezidenciju imao Vladimir Nazor kao onodobni predsjednik Hrvatske.
Upraviteljica Hrvatskog muzeja medicine i farmacije Silvija Brkić Midžić zapaženo je predstavila najnoviju Akademijinu muzejsko-galerijsku jedinicu koja bi u narednom razdoblju trebala dobiti svoj stalni postav s brojnim izlošcima iz povijesti hrvatske medicine i farmacije.
Direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba Martina Bienenfeld kazala je da se posjet turističkih vodiča Hrvatskoj akademiji odvija u sklopu njihove edukacije kojom se u Zagrebu želi naglasiti segment kulture u turizmu. „Namjera nam je povezivanje turističke industrije sa svim dionicima zagrebačke turističke ponude“, rekla je Martina Bienenfeld.
