{youtube}6bVYhnEsveI|500|400|0{/youtube}

Od otkrića stravičnog zločina počinjenog nakon Drugog svjetskog rata u rudniku u slovenskoj Hudoj jami prošlo je 7 godina. No posmrtni ostaci oko 800 ubijenih još uvijek leže u plastičnim sanducima i čekaju pokop, a oko dvije i pol tisuće žrtava u rudniku još čeka ekshumaciju. U Slovenskoj državnoj komisiji kažu da su se stvari ipak pomaknule i da će žrtve uskoro biti pokopane na mariborskom groblju. No posmrtni ostaci nisu, kažu, samo problem Slovenije nego i Hrvatske. Upozoravamo da bi neki prizori mogli biti uznemirujući.

U Hudoj jami, samo stotinjak metara od Barbarinog rova, gdje je ubijeno gotovo 3000 ljudi, žive Elizabeta i Rudi Fajdigat. 40 godina, Rudi je tu kopao ugljen. Na svakom ulasku i izlasku iz rudnika, kaže – ‘prolazili smo pored grobišta. Znali smo da je tu, ali nismo smjeli pričati da nas ne zatvore’. U ugljenokop su partizani dovodili zarobljenike iz sabirnih logora i žive ih zakopavali. Bili su to vojnici, ali i civili hrvatske, srpske i njemačke nacionalnosti, koji su bježali pred pobjedničkom vojskom.

{youtube}WZazAAodqtQ|500|400|0{/youtube}

Potkraj 80-ih, tragom pisma iz logora žene domobranskog časnika, stigao je u Hudu jamu Roman Leljak, tada kao novinar. ‘Došao sam tu i već tu taj dan prvi put sam sam bio pritvoren. Došla je policija, odvela me na policijsku stanicu Laško na ispitivanje, ispitivali me zašto sam tu i zabranili su mi dolazak’, kaže Ljeljak koji je i autor knjige ‘Huda jama – strogo čuvana tajna’. S raspadom Jugoslavije, otkrivaju se grobnice. Ova iz Hude jame, šokirala je i lijeve i desne, kažu u slovenskoj državnoj komisiji koja se bavi s čak 600 grobišta u cijeloj zemlji. A bit će ih još.

U trećini slovenskih grobišta su Hrvati. Iako se točan broj ne zna, procjenjuje se da ih je na Bleiburgu i Križnom putu stradalo od 80 do 90 tisuća. ‘Ono što je najvažnije na Bleiburgu i što treba uvijek istaknuti jest to da su stradali ljudi kojima nije suđeno i kojima nije dokazana krivica. Među njima je bilo zasigurno puno zločinaca koji bi pred svim sudovima zapadne Europe odgovarali za ono što su počinili’, izjavio je Jože Dežman, predsjednik slovenske Državne komisije za istraživanje prikrivenih grobišta.

{youtube}Nh23kwGDmAQ|500|400|0{/youtube}

Pitanje žrtava Zagreb bi trebao riješiti s Ljubljanom, kažu Slovenci, a grobišta označiti i primjereno ih pokopati. No niti jedna hrvatska vlada do sada nije učinila ništa.

Apel hrvatskoj javnosti za pamćenje svih žrtava uputila je ‘Dokumenta’. Tri jasenovačke komemoracije ove godine očit su primjer dubokih podjela i nepovjerenja u hrvatskom društvu. Podsjećaju na skorašnje obilježavanje sjećanja na ubijene na Križnom putu i Blajburškom polju. Ne smije se, kaže se u priopćenju, zaboraviti osvetničke likvidacije koje su uslijedile u Teznom i drugim mjestima u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i nedopustivo postupanje s preživjelim sudionicima ‘marševa smrti’.

vlcsnap 2

Leave a Reply

Your email address will not be published.