Skip to content

U HAZU održano predavanje dr. sc. Anice Bilić o muzealizaciji slavonskog dijalekta

Zapaženo predavanje dr. sc. Anice Bilić, znanstvene savjetnice i upraviteljice Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima o muzealizaciji slavonskog dijalekta u četvrtak 5. svibnja 2016. održano je u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu

Abilic 020

Govoreći na predavanju dr. sc Bilić za slavonski dijalekt kazala je da je najarhaičniji dijalekt štokavskoga narječja koji arhaičnim osobinama svojih očuvanih govora čuva vezu s najstarijim hrvatskim razdobljima jezične kulture u Hrvata. Pojasnila je u čemu se sastoji muzealizacija slavonskog dijalekta, koja podrazumijeva njegovo čuvanje i zaštititu od propadanja kako bi ostao sačuvan budućim naraštajima, prije svega održavanjem kroz razno razne manifestacije, kao što je Šokačka rič pa i znanstveni skup Slavonski dijalekt koji se svake godine održavaju u Vinkovcima (počeli su 2003.), obje manifestacije osmislila je dr. sc. Anica Bilić. „Potrebna je primjena različitih strategija čuvanja od izumiranja i zaborava slavonskog dijalekta kako bismo što više građe skupili, deponirali, tekstno zabilježili, lingvistički dokumentirali i digitalizirano konzervirali pa i muzealizirali.“ Bitski je „nek naš slavonski dijalekt nadalje živi u govoru, u nastavi, u medijima, književnosti pa i u scenskom izražavanju. Zaštititi ga treba na kreativan način, a ne samo kroz dokumente“, kazala je dr. sc. Anica Bilić. Dok ranije mnogi nastavnici u školama nisu bili skloni slavonskom dijalektu, međutim u skladu s njezinim riječima, danas u Slavoniji nema školske priredbe bez šokačkog govora.

Izim slavonskim dijalektom, dr. sc. Anica Bilić bavi se i istraživanjem novije hrvatske književnosti, poglavito malim i nepoznatim hrvatskim književnicima 19. i 20. stoljeća, ujedno i hrvatskim latinizmom u Slavoniji, slavonistikom ali i kulturizmom i književnom geografijom. Svoja kroatistička, slavonistička, latinistička, kultursko/kulturologijska i dijalektologijska istraživanja objavljuje u knjigama, zbornicima radova sa znanstvenih skupova kao i znanstvenim časopisima u tuzemstvu i inozemstvu. Izim Šokačke riči i znanstvenog skupa Slavonski dijalekt, u Vinkovcima je osnovala 2015. novu književnoznanstvenu manifestaciju Knjiški Krnjaš, koja je započela odmah prošle godine s javnim djelovanjem. Iako bi se o Vinkovcima moglo beskrajno mnoga toga sadržajnog govoriti samo ćemo našim čitateljima spmenut pokoju zanimljivost mimo predavanja predavanja dr. sc. Anice Bilić.

Abilic 028

Vinkovci su najstariji europski grad s kontinutetom od 8 300 godina

Vinkovci su najstariji europski grad i najstarije urbano naselje u kojemu se u kontinuitetu živi više od 8300 godina, odavno to tvrdi uglednij zagrebački i hrvatski arheolog prof. dr. sc. Aleksandar Durman kao iskusni sveučilišni nastavnik s odsjeka za Arheologoju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U središtu toga najstarijeg europskog grada (Vinkovaca), na lokaciji koju arheolozi zovu „tell Tržnica”, Durman je 1977., na mjestu današnjeg hotela, pronašao “nalaze starčevačke kulture, pa ih datirao u 6300. g. pr. Kr.” Ipak kao najstariji eurposki grad Vinkovci imaju vrlo zanimljivo urbanističko naslijeđe kako je nastajalo tako se je slojevito održavalo u kontinuitetu koji traje više od 8 000 godina, i kojeg kao takvog moguće je promatrati, a što se očituje s raznoraznim kulturskim arhološkim materijalnim ostatcima pa i tragovima nasaelja iz pojedinih razdoblja ljudske civilizacije. Tijekom svoje povjesnice postupno Vinkovci su se razvijali i mnogo puta baranili pa i obranili. Međutim povjesnica Vinkovaca zaista traje više od 8 tisućljeća, makar je u ovodobnici koliko toliko nastoje donekle (sramežljivo) pokazljivo promicati kroz održiv gradski kontinutet najstarijeg grada Europe i svijeta.

Eto i Akademija kao druge znanstvene i javne institucije Republike Hrvatske trebala baš taj kontinutet „najstarijeg europskog grada“ jasnije isticati pa i znanstveno propitivati kojeg s ponosom Vinkovci održavaju i čuvaju. Stoga, jer su kao grad postupno nastajali i razvijali se u kontinuitetu koji traje više od 8 tisućljeća, pritom su sačuvali običaje i otkrivenu baštinu, pa imaju što u ovodobnici i za pokazat. Naročito su bogata nalazišta iz Starčevačke kulture (neolitičke kulture) koja je kultursku postojanost uvjerljivo izražavala tijekom VI. tisućljeća pr. Kr. Međutim u ovodobnici baš ta se Starčevačka kultura pokazljivo dokazuje s mnogobrojnim uščuvanim arheloškim ostatcima i koji nam naveliko govori o onodobnom životu starih Ilira, a kakvih nalazaka i kulturskih ostataka o kasnijim razdobljima koji uvelike govore i o životu starosjedilačkih Ilira, tj. stanovništva u nadolazećim epohama u samim Vinkovacima i uokolo zaista ima mnogo.

Abilic 029

U Vinkovcima 2012. otkriveno 50-ak srebrenih kasno antičkih zdjelica i posudica

Ministarstvo kulture oznanilo je da je prilikom arheoloških istraživanja 23. ožujka 2012. u Vinkovcima pronađena “ostava” s iznimno vrjednim srebrnim posuđem koje se prema prvim pokazateljima datira u razdoblje kasne Antike u 4. st. nakon Krista!

Koliko su samo takve dragocjenosti u svijetu iznimne i cijenjene ne treba puno obrazlagati, jer pojedini primjerci posuđa su pozlaćeni i sadrže vrlo zanimljive rezbarije i draguljarske ukrase, od životinjskih i biljnih, pa do ljudskih likova. Arhelozi prilikom iskapanja u ostavi su pronašli 50-ak srebrenih zdjelica i posuda različitih oblika. Razni pladnjevi, tanjuri, zdjele, vrčevi, čaše, žlice, dragocjenosti ukupnom težininom većom od 30 kg pokazali su koliki je značaj tog razdoblja. Arheološka istraživanja pokazala su da je riječ o “svjetski značajnom nalazu”, koji po vrjednotama pojedinačnih predmeta može biti usporediv samo sa Seusovim dragocjenostima. Međutim ova zbirka po broju predmeta daleko je veća, moguće i vrjednija, ali bi je Vinkovici trebali bolje predstavljati i vrjednovati.

Akademik Josip Užarević u uvodnom govoru nazočnim je ukazao na to koliko je svojim djelovanjem dr. sc. Anica Bilić zadužila Slavoniji, pa i koliko je pridonijela da Vinkovci postanu kulturska minimetropola istočne Hrvatske.