Uključite se u javnu raspravu o reformi obrazovanja

Uključite u javnu raspravu o Okviru nacionalnoga kurikuluma, temeljnog dokumenta predložene obrazovne reforme! Jako je važno da dođe što više reakcija! Rasprava je otvorena do 27. svibnja.

feature family

Dovoljno je napisati nekoliko rečenica, a naravno, možete i više. Preporučamo vam što tražiti

– načelo pluralnosti i pravo roditeljskog izbora programa pri sadržajima koji imaju istaknutu odgojnu dimenziju i za koje ne postoji konsenzus i struke i javnosti (primjerice za zdravstveni ili spolni odgoj), te za sadržaje koje provode civilne udruge (primjerice u sklopu građanskog odgoja)
– da se među vrijednosti reforme uvrste domoljublje, hrvatski nacionalni identitet, etičnost i moralnost te obiteljske vrijednosti
– da se među polazišta reforme uvrsti suradnja s roditeljima
– da se ekspertna radna skupina proširi/promijeni stručnjacima različitih struka i svjetonazora.
Slobodno uvrstite i druge primjedbe, s obzirom da ovaj prijedlog reforme ima brojne nedostatke. O reformi su vrlo kritički pisale brojne ugledne institucije poput HAZU-a ili instituta Ivo Pilar.

Cjeloviti kritički osvrt stručnog tima udruge GROZD poslan na stručnu raspravu svakako pročitajte na linku ovdje.

Tu su i odabrane recenzije akademika, doktora znanosti i ostalih stručnjaka, kao i najzanimljiviji medijski članci skupljeni na jednom mjestu.

Kako se uključiti u javnu raspravu?

1) Registrirajte se na stranicu eSavjetovanja: u gornjem desnom uglu pod ‘Prijavi se’ odaberite opciju ‘Registriraj se’, te ćete nakon što ispunite svoje podatke dobiti na mail potvrdu registracije.
2) Javnu raspravu za Okvir nacionalnoga kurikuluma možete pronaći prema instituciji (MZOS) ili prema datumu otvorenja (27. travanj), prijaviti se i komentirati.
Možete se poslužiti navedenim GROZD-ovim osvrtom kao i ostalim navedenim tekstovima, no bilo bi bolje da odvojite malo vremena da svoje primjedbe osobno oblikujete i pošaljete na javnu raspravu. U nastavku je pregled GROZD-ovih primjedbi na prijedlog reforme.
Srdačan pozdrav i svako dobro,
Kristina Pavlović, prof.
predsjednica udruge Glas roditelja za djecu – GROZD

Pregled primjedbi stručnog tima udruge GROZD na predloženu reformu obrazovanja:

– Cijela kurikularna reforma nije napravljena na temelju analize stanja u obrazovanju
– Eksperimentalnu provedbu treba odgoditi dok se ne uvaže rezultati stručne rasprave
– Ekspertnu radnu skupinu treba proširiti stručnjacima drugih struka i svjetonazora (pristranost sadašnje skupine i sukob interesa)
– Preveliki je broj preopširnih dokumenata kojih bi se nastavnici istodobno trebali držati
– Predmetni kurikuli ne navode teme i ključne pojmove, već samo opisne odgojno-obrazovne ishode koji se mogu različito tumačiti – nije omogućeno jednako pravo na obrazovanje svim učenicima u Hrvatskoj
– Prevelika autonomija u izboru sadržaja dana nastavnicima i školama rezultirala bi velikim razlikama u znanju i osposobljenosti učenika
– U međupredmetnim temama nisu razlučeni obavezni od neobaveznih sadržaja: naš je prijedlog da obavezni sadržaji (pod redovnim predmetima i satom razrednika) smiju biti samo oni oko kojih postoji konsenzus i struke i javnosti, dok za izborne sadržaje (izvannastavne i izvanškolske) treba zatražiti informiranu pisanu suglasnost roditelja
– Treba izraditi kurikul sata razrednika
– Ne spominje se suradnja s roditeljima, nema pluralnosti u izboru odgojnih programa (npr. u međupredmetnoj temi Zdravlje se u temama spolnosti nameće tehnicističko-liberalni pristup neprihvatljiv velikom broju roditelja)
– Trećina međupredmetne teme Građanski odgoj prepuštena je civilnim udrugama, dok je paralelno u tijeku kampanja za ulazak 30-tak bogato financiranih lijevo-liberalnih udruga u škole; programe civilnih udruga bi učenici i roditelji trebali moći slobodno odabirati
– Treba uključiti sljedeće vrijednosti kojih nema: domoljublje (hrvatski nacionalni identitet), etičnost i moralnost te vrijednost obitelji
– Sedam ponuđenih međupredmetnih tema treba svesti na dvije: Zdravlje i Građanski odgoj, uz poštivanje gore navedenih mehanizama koji bi osigurali raznolikost sadržaja, ali i pluralnost (izbornost) sadržaja koji nisu definirani kao obavezni
– Prijedlozi o produljenju nastavne godine za dva tjedna, o devetogodišnjem školovanju, o izbornosti predmeta u srednjoj školi i o opisnom ocjenjivanju nisu utemeljeni na analizi postojećeg stanja, potreba i mogućnosti u obrazovanju i u društvu.