Postizanje financijske stabilnosti i decentralizacija upravljanja zdravstvenim sustavom, donošenje mjera za zadržavanje zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj, unaprijeđenje učinkovitosti hitne medicine i smanjenje listi čekanja, neke su od glavnih reformskih mjera koje je ministar zdravlja Dario Nakić predstavio u petak u Opatiji gdje sudjeluje na kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu

e zdravstvo

Unatoč sanaciji sustava od 3,5 milijarde kuna, u ovom trenutku zdravstvo ima gubitak od 2,5 milijarde, dok je u prva tri mjeseca ove godine stvoren novi gubitak od 160 milijuna kuna, što izaziva nove nestabilnosti u sustavu pa su nužne promjene, rekao je Nakić

Smanjiti troškove za 500 milijuna i povećati prihode za 400 milijuna

Cilj reformskih mjera je smanjiti godišnje troškove u sustavu za 500 milijuna kuna i povećati prihode za 400 milijuna, kako bi dug od 2,5 milijarde kuna bio vraćen do kraja 2018. godine ili, naglasio je ministar, svakako do kraja mandata.

Kreće se s reformom hitne službe kojoj je cij skratiti vrijeme čekanja na jedan sat te postići da do postavljanja dijagnoze prođu maksimalno četiri sata. Liječnici obiteljske medicine ima će obvezu dežurstava vikendom i blagdanom u ambulantama zavoda za hitnu medicinu, a specijalisti hitne medicine moći će nakon 55. godine života raditi u obiteljskoj medicini.

Nakić je ustvrdio kako nije zaživio Nacionalni plan bolnica koji je donijela prethodna Vlada, a koji je predviđao funkcionalno spajanje bolnica i odjela, uvođenje dnevnih bolnica te smanjenje akutnih i povećanje palijativnih kreveta, te je najavio novu reformu i racionalizaciju bolničkog sustava uz daljnje funkcionalno povezivanje ustanova.

Pritom je istaknuo problem velikih listi čekanja za koje se, rekao je, ne zna stvarno stanje. “Ne znamo kakve su liste čekanja jer jedno govore podaci HZZO-a, a drugi su podaci iz bolnica. Kako se možemo boriti protiv lista čekanja ako ne znamo stvarno stanje”, poručio je ministar.

Nakić u bolnice želi uvesti strogu kontolu rada i financijskog poslovanja, te najavljuje kontrolu potrošnje lijekova, posebno antibiotika i skupih ljekova, korišenja godišnjih odmora i odlazaka na kongrese, a dopusnicu za dodatni rad moći će dobiti samo liječnici koji uredno obave svoj posao i potpišu suglasnost za rad duži od 48 sati tjedno.

Govoreći o reformskim mjerama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, Nakić je najavio ponovno pripajanje djelatnosti sanitetskog prijevoza županijskim zavodima za hitnu medicinu, redefiniranje ugovornih obveza liječnicima opće medicine i smanjenje administrativnog opterećenja.

Trupec odlazi s mjesta ravnateljice HZZO-a

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Tatjana Prenđa Trupec izvijestila je skup da odlazi s dužnosti u HZZO-u nakon četiri godine mandata. Rekla je da odlazi na vlastiti zahtjev, a ministar Nakić nije želio otkriti tko će biti novi ravnatelj HZZO-a.

Osvrćući se na najavljenu reformu, ocijenila je kako je dosad učinjeno puno promjena – od izlaska HZZO-a iz državne riznice, reforme primarne zdravstvene zaštite, 300 miijuna eura osiguranih iz strukturih fondova EU-a do novog modela plaćanja po izvršenju. “Reforme koje ministar spominje u velikom dijelu nastavljaju taj dio i nadam se da sam dala doprinos zdravstvenom sustavu”, kazala je Trupec.

Komentirajući Nakićevu ocjenu da Nacionalni plan bolnica nije zaživio, Trupec je rekla kako je on trebao započeti 1. siječnja 2016. pa prošla Vlada još nije imala preduvjete za pokretanje funkcionalnih spajanja. Izrazila je pritom nadu da će nova Vlada imati manje problema s otporima lokalne samouprave funkcionalnom spajanju.

Predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković Nakićev prijedlog reforme ocijenio je pozitivno.

“Posebno bih pozdravio promjene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje dom zdravlja postaje nositelj u kojem svi dionici sustava imaju jednake obveze što se tiče pripravnosti i dežurstva. Čini mi se da su na dobrom tragu i promjene u hitnoj medicini, jer sasvim sigurno pacijentima četvrtog i petog stupnja hitnosti nije mjesto u hitnim prijemima. a s njima se treba baviti primarna zdravstvena zaštita”, rekao je Jurković. Hina

Odgovori