Komisija 2016. u europodručju predviđa rast od 1,6 %, a u EU-u od 1,8 %
Priopćeno je 3. svibnja 2016. kako se očekuje da će gospodarski rast u Europi ostati skroman, jer su se aktivnosti glavnih trgovinskih partnera usporile, a pritom su pojedini od dosadašnih povoljnih faktora počeli slabjeti. Zbog toga se za BDP u europodručju predviđaju skromne stope rasta od 2015. do 2017. Prema proljetnoj prognozi Komisija nakon rasta BDP-a od 1,7 % 2015. u europodručju očekuje rast BDP-a od 1,6 % 2016. te 1,8 % 2017. (zimska prognoza: 2015. 1,6 %, 2016. 1,7 %, 2017. 1,9 %). I u EU-u se očekuje umjereno usporavanje rasta BDP-a s 2,0 % prošle godine na 1,8 % 2016. prije nego što dostigne 1,9 % 2017. (zimska prognoza: 2015. 1,9 %, 2016. 1,9 %, 2017. 2,0 %).
U okviru vrlo prilagodljive monetarne politike stvoreni su uvjeti za povećanje ulaganja lakšim i povoljnijim pristupom financijskim sredstvima. Očekuje se da će fiskalna politika u europodručju ove godine biti pogodna za rast. Makar su cijene nafte ponovno pale početkom 2016. i prolongirale povećanje realnog raspoloživog dohotka, pa bi povoljne okolnosti trebale polako nestajati kad cijene nafte ponovno počnu rasti. Isto tako, iako europodručje, kad je o izvozu riječ, još uvijek ima koristi od deprecijacije eura u prošlosti, zbog nedavnog jačanja valute na njega bi mogao utjecati sporiji vanjski rast.
Potpredsjednik Valdis Dombrovskis, nadležan za euro i socijalni dijalog, rekao je: Gospodarski rast u Europi nastavlja se, ali globalno okruženje nije tako povoljno kao prije. Budući će rast sve više ovisiti o prilikama koje sami stvorimo. To znači da moramo ubrzati strukturske reforme kako bismo riješili dugogodišnje probleme u mnogim državama kao što su visoka razina javnog i privatnog duga, osjetljivost financijskog sektora i smanjena konkurentnost. Odlučno političko djelovanje zbog reformiranja i moderniziranja naših gospodarstva jedini je način da osiguramo snažan i održiv rast, više radnih mjesta i dobre socijalne uvjete za naše stanovnike.
Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: Rast u Europi nastavlja se unatoč otežanom globalnom okruženju. Postoje naznake da napori u području politike otvaraju više radnih mjesta i potiču ulaganja. Međutim, moramo još dobro zasukati rukave kako bismo riješili problem nejednakosti. Oporavak u europodručju nije ravnomjeran, kako u pogledu država članica, tako i u pogledu razlika između najslabijih i najjačih u društvu. To je neprihvatljivo i od vlada zahtijeva odlučne mjere na pojedinačnoj i zajedničkoj razini.
Gospodarstva svih država članica trebala bi rasti do 2017.
Prognoza se odnosi na tijek u razdoblju za koje se očekuje da će se gospodarski rast povećati ili ostati uglavnom stabilan u većini država članica. Za gospodarstva svih država članica očekuje se da će se širiti sljedeće godine, ali rast u EU-u nadalje će biti neravnomjeran.
Za neto izvoz europodručja očekuje se da će 2016. nastaviti kočiti rast prije nego što postane neutralan 2017. Zapravo rast će ovisiti o domaćoj potražnji: očekuje se da će se ulaganja sljedeće godine povećati na 3,8 % u europodručju i Europskoj uniji, a privatna potrošnja će se smanjiti jer će očekivana povećana inflacija smanjiti realni rast dohotka.
Tržište rada nastavlja se poboljšavati
Umjereni tempo poboljšanja uvjeta na tržištu rada trebao bi se nastaviti zbog zakašnjelog odgovora na bolje ciklične uvjete i ograničeni rast plaća. U nekim državama članicama reformama tržišta rada provedenima posljednjih godina i mjerama fiskalne politike također se podupire otvaranje radnih mjesta. Iako se pretpostavlja da nejednakosti na tržištu rada neće nestati još neko vrijeme, očekuje se da će nezaposlenost u europodručju pasti na 10,3 % 2016. pa zatim na 9,9 % 2017., u usporedbi s 10,9 % 2015. Na razini EU-a očekuje se pad nezaposlenosti s 9,4 % 2015. na 8,9 % 2016. i 8,5 % 2017.
Fiskalna politika ostaje povoljna, a fiskalna prognoza sve je bolja
Ukupan proračunski deficit opće države u europodručju i EU-u trebao bi se smanjiti ove i iduće godine na temelju gospodarskog rasta i niskih kamatnih stopa. Proračunski deficit opće države u europodručju kao cjelini trebao bi se smanjiti s 2,1 % BDP-a 2015. (EU 2,4 %) na 1,9 % 2016. (EU 2,1 %) i 1,6 % 2017. (EU 1,8 %), uz pretpostavku da se politika neće mijenjati. Očekuje se da će u europodručju fiskalna politika biti blago ekspanzivna. Predviđa se da će u međuvremenu omjer duga i BDP-a u europodručju nastaviti postupno padati s 94,4 % 2014. na 91,1 % 2017. (EU 85,5 %).
Inflacija i dalje ovisna o cijenama energije
Cijene nafte ponovno su pale početkom 2016. spuštajući time inflaciju ispod nule. Očekuje se da će inflacija kratkoročno ostati blizu nule s obzirom na to da su cijene energije niže nego prije godinu dana. Vanjski cjenovni pritisci slabi su zbog blagog povećanja vrjednosti eura i dosta niskih globalnih proizvođačkih cijena. Inflacija bi trebala znatnije rasti u drugoj polovini ove godine jer će postupno rasti cijene energije, a domaće će se cijene povećavati na temelju sve jače domaće potražnje. Očekuje se da će inflacija potrošačkih cijena iznositi 0,2 % u europodručju ove godine (EU 0,3 %) te 1,4 % 2017. (EU 1,5 %).
Izgledi za globalni rast ostaju slabi
Rast izvan EU-a prošle se godine najviše usporio od 2009. (na 3,2 % 2015.), što je posljedica usporavanja na tržištima u nastajanju. Izgledi za globalni rast BDP-a dodatno su oslabjeli jer su se usporila i najveća gospodarstva, a očekivanja skromnog oporavka vrlo su nesigurna. Očekuje se da će svjetsko gospodarstvo rasti 3,1 % 2016. i 3,4 % 2017.
Gospodarske izglede Europe prate znatni rizici
Ovu prognozu prati prilična nesigurnost. Vanjski rizici uključuju mogućnost da će sporiji rast na tržištima u nastajanju, osobito u Kini, potaknuti snažne učinke prelijevanja ili da će biti sporiji od očekivanog. Nesigurnost u pogledu geopolitičkih napetosti nadalje je velika, pa bi mogla utjecati na europska gospodarstva negativnije nego li se to zasad očekuje. Nagle promjene cijena nafte ili potresi na financijskim tržištima također bi mogli usporiti europski rast. Izim toga nadalje postoje otvoreni rizici povezani s unutarnjim zbivanjima u EU-u, primjerice u pogledu brzine provedbe strukturskih reformi i neizvjesnog ishoda referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini o izlasku iz EU-a. S druge strane, pozitivan učinak strukturskih reformi mogao bi na kraju biti veći od očekivanog, a prijenos vrlo prilagodljivih monetarnih politika u realno gospodarstvo snažniji od očekivanog.
Kontekst
U ovoj prognozi uzeti su u obzir svi relevantni dostupni podatci i čimbenici, među ostalim i pretpostavke o vladinim politikama, do 22. travnja 2016. i uključujući taj datum. Uvrštene su samo politike koje su vjerodostojno najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti. U predviđanjima se ne uzima u obzir mogućnost promjene politika. Ova se prognoza zasniva na nizu vanjskih pretpostavki o tečajnim i kamatnim stopama i o cijenama robe. Prikazane su brojke odraz tržišnih očekivanja proizašlih na tržištima izvedenica u trenutku izrade prognoze.
Ova će se gospodarska prognoza uključiti u proljetni paket Europskog semestra.
Komisija će svoju gospodarsku prognozu ažurirati u studenome 2016.
Dodatne informacije:
Proljetna gospodarska prognoza – internetska stranica i #ecforecast (dokument dostupan samo na engleskom)
Europska gospodarska prognoza – stranica s objašnjenjima
