Boris Szüts (Zagreb, 5. svibnja 1935. – Zagreb, 9. kolovoza 2014.) rođen je u Zagrebu gdje je završio gimnaziju, srednju muzičku školu i studirao na Filozofskom fakultetu. Bio je svestran umjetnik i vrlo samozatajan, skroman čovjek.
Poeziju, prozu, feljtone, žanrovski najbliže feljtonu, objavljuje u raznim književnim časopisima.
Objavio je, također, knjigu kajkavske proze ”Drvinjski štikleci” (nakladnik: Kajkavsko spravišče, 2008. i 2013.) majerovskoga tipa i zagrebačkog štiha – duha Zagreba sredinom 20. stoljeća. Riječ je o literariziranoj kulturnoj kronici zagrebačke svakodnevice od 1939. – 1945. Knjiga vrvi obiljem filmskih, literarnih i likovnih referencija s karakterističnim agramerizmima. Stilski i komunikološki – apsolutno posebno i pitko štivo.
Utjecaj krležijanskog duha bio je poticajan dodatak njegovoj prozi.
Snimao je kratke filmove, od kojih su neki bili i nagrađivani. Bio je jezični savjetnik za kajkavštinu (za kajkavski dijalog) u filmu Nevena Hitreca ”Snivaj, zlato moje”.
Bavio se likovnom umjetnošću, upriličivši 10-ak samostalnih izložaba u domovini i inozemstvu (u Zagrebu, Splitu, Ljubljani, Bologni i drugdje). Utjecaj krležijanskog duha bio je poticajan i za Szütsovo likovno djelovanje o čemu svjedoče njegove nadahnute ilustracije ”Balada Petrice Kerempuha”.
Iz teksta likovnog kritičara Feđe Gavrilovića (deplijan izložbe)
(…) Szütsove minijature koncentrat su stvaralačke energije, koja je svoje izvorište pronašla u Krležinu djelu, njegovu očaravajućem spoju barokne tematike, egzotične, arhaične kajkavštine i silovite ekspresije. Autentičnost svijeta koji Balade prizivaju, svijeta prošlosti koja se svojim golemim teretom naliježe na sadašnjost, Krleža dočarava, osim jezikom, i minucioznim nabrajanjem rekvizitorija toga vremena. Ipak, tu nije riječ o historicističkom tableauu, o slici čija se vrijednost temelji na ocrtavanju povijesti, nego o ukazivanju na uporno trajanje problema jučerašnjega svijeta. Nepromjenjivost društvenih sistema utemeljenih na nejednakosti, kao i čovjekova sramotna egzistencijalna pozicija u svijetu u kojemu je samo pijun u ratovima velikih vođa, stvarna je idejna pozadina Balada, koju Boris Szüts ovdje dočarava. Njemu nisu važne helebarde, sprave za mučenje, oklopi, sablje, turbani, dvorci, raspela i cijeli barokni feudalno- ratni asortiman. Izraz je sveden na svevremenost krika, lica u grču, na materičnu podlogu od laka na kojoj možemo pronaći naznake kostura, ili kolaca za nabadanje tijela. Svi se likovi Balada ovdje pojavljuju kao prikaze koje se formiraju iz bogatog i skicoznog poteza i materijom zasićene podloge (…).
Impresum
Nakladnik: Kajkavsko spravišče
Za Nakladnika: Tomislav Premerl
Voditeljica Galerije Kaj: Marija Roščić
Snimanje izložaka: Matej Szüts
Likovno oblikovanje kataloga Frane Paro
Tekst: Feđa Gavrilović
Računalna priprema: Željko Tomljanović
Tisak: KnjigOprint, Zagreb
Naklada: 300 primjeraka
Sufinanciranje izložbe: Ministarstvo kulture RH + LOGO
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
Grada Zagreba + LOGO
KAJKAVSKO SPRAVIŠČE – Društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti
Galerija KAJ, Zagreb – Ilica 34; 01/48-33-743; kajkavsko.spravisce@zg.t-com.hr
KAJKAVSKO SPRAVIŠČE
GALERIJA KAJ – ZAGREB, Ilica 34 (na kraju dvorišta)
BORIS SZÜTS
ILUSTRACIJE BALADA PETRICE KEREMPUHA MIROSLAVA KRLEŽE
uz 80. obljetnicu objavljivanja Balada (1936. – 2016.)
četvrtak, 5. svibnja 2016. u 19 sati
Sudjeluju
Uvodno slovo: prof. dr. JOŽA SKOK
Interpretacija ”Balada” (prigodni izbor): ADAM KONČIĆ, dramski umjetnik
O ilustracijama B.Szütsa: FEĐA GAVRILOVIĆ, likovni kritičar
MARIJA ROŠČIĆ PARO, voditeljica Galerije
Novčana potpora: Ministarstvo kulture RH + LOGO
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba + LOGO
