Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo „Pčelarstvo Krizmanić“, pčelarstvom se bavi od 1986. godine. U početku su pčelarili sa 14 košnica da bi tijekom godina došli do 150 košnica
U radu sa i oko pčela uključena je čitava obitelj Krizmanić. Glavni proizvod je domaći med vrhunske kvalitete koji nude kao bagremov med, kestenov med, livadni med i lipov med, ali i med uljane repice te suncokretov med
“Garancija kvalitete našeg meda je dugogodišnja tradicija kojom smo stekli ogromno iskustvo što potvrđuju i brojne nagrade i priznanja za kvalitetu meda. Naši pčelinjaci se nalaze na području Đakovštine, okruženi bagremovim šumama, livadama, pašnjacima i voćnjacima. Košnice razvozimo po čitavoj Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji dok za pašu kestenova meda odlazimo na područje velikih kestenovih šuma u Sisačko-moslavačku županiju. Uz navedene vrste meda bavimo se i proizvodnjom ostalih pčelinjih proizvoda kao što su propolis, vosak te med u saću. Također se bavimo ručnom proizvodnjom svijeća od prirodnog pčelinjeg voska dok za badnjak pravimo i medenu rakiju koja je tradicionalno piće u našim krajevima.”
Zanimljivosti pčelarstva
Sakupljanje meda divljih pčela je poznato tisućama godina, takav oblik sakupljanja meda iz kojega je nastalo moderno pčelarstvo se i danas koristi u manje razvijenim društvima u Africi, Aziji i Australiji. Prvi slučajevi sakupljanja meda zabilježeni na pećinskim slikama datiraju 15 tisuća godina u povijest. U starom Egiptu, na zidovima hrama sunca ocrtani su ljudi kako upuhuju dim u košnice i odstranjuju saće sa medom. Kasnije, 650. Godine p.n.e. zabilježeni su detaljni izvještaji o pčelarstvu, ljudi su se sjetili pripitomiti pčele te su ima napravili umjetne košnice od starih panjeva, drvenih kutija i košara, opisane su košnice za pčele i način dobivanja meda. Možda i najpoznatiji egipatski faraon, Tutankamon je u svojoj grobnici imao hermetički zatvorene posude sa medom. U vrijeme stare Grčke i Rima pčelarstvo je već bilo vrlo poznato i učestalo a med je bio, kao i danas vrlo cijenjen.
Za vrijeme srednjeg vijeka samostani su bili centri tadašnjeg pčelarstva, danas u popularnim filmovima možemo vidjeti fratre kako uvijek imaju bocu medovine, zašto je to tako? Slabo je poznata činjenica da je to prvenstveno zbog potrebe za voskom od kojega su izrađivane svijeće za samostane, a ne zbog ljubavi prema medu i pčelama, dakako kada se već dobije vosak, a time i med zašto ne od njega fermentacijom napraviti to popularno alkoholno piće, medovinu – vino od meda, sad znate kad vidite fratra u filmu od kuda poveznica sa medovinom.
U novije vrijeme med se prodaje u staklenkama od 450 ili 900 grama što je svojevrsni standard, pčelarstvo Krizmanić vam nudi i praktično pakiranje od 300 grama u plastičnoj ambalaži koja je vrlo praktična za upotrebu, pogotovo za djecu jer je lakša, manja, ne može se razbiti i omogućuje vrlo jednostavno doziranje meda (a time i manje nereda na stolu).
Košnice
Velik napredak u sferi pčelarstva, mala revolucija pčelarstva, dešava se u 18. stoljeću kada se počinju raditi prve studije o pčelama, njihovoj biologiji i svemu vezanom za to područje. Do sada se prilikom ekstrakcije meda iz saća košnica u pravilu uništavala a sa njom pčele i larva što dugoročno nije bilo održivo. Sve veća potražnja za medom nije mogla biti namirena takvim divljim načinom sakupljanja meda i trajnim uništenjem pčela, trebalo je promijeniti način odnosa čovjeka prema pčelama. Tako su nastale prve košnice sa odvojivim dijelovima saća čime se omogućilo vađenje meda bez da se uništi košnica, u dosta zemalja je i zabranjeno koristiti „jednokratne“ košnice. Takav moderan oblik pčelarstva sa odvojivim dijelovima košnica se zadržao do danas, naravno da je danas tehnologija naprednija ali sama srž procesa sakupljanja meda je ostala nepromijenjena. Moderne košnice su omogućile veliku produktivnost i olakšale su posao pčelarima dok s druge strane one štite pčele i omogućavaju kontinuiran proces proizvodnje meda.
Danas postoji više vrsta košnica i svaka ima svoje prednosti i nedostatke, mi u pčelarstvu Krizmanić se koristimo „AŽ“ košnicama jer su se pokazale kao najbolji izbor za naše potrebe. Koristimo ih kao stacionarne i kao mobilne košnice koje prevozimo na udaljene lokacije paše pčela (na primjer u Sisačko-moslavačku županiju na pašu kestenovih šuma). Sama vrsta košnice nije vezna uz kvalitetu meda i svaki pčelar odlučuje koje košnice mu odgovaraju u određenim uvjetima, vrlo često pčelari ne koriste isključivo jednu vrstu košnica.
Posebnosti pčela i pčelarstva
Vjerojatno najzanimljivija stvar vezano uz med, pčele i pčelarstvo je činjenica da su pčele jedini kukci koje proizvode hranu koju osim njih samih jede i čovjek. Ta hrana, med, je ujedno i jedna on najzdravijih i najsigurnijih namirnica koja se može pronaći u prirodi jer je med otporan na velik broj bakterija. Život pčele je relativno kratak, do dva mjeseca dok matice mogu doživjeti i sedam godina, iako u pravilu žive tri do četiri godine. Pčela u jednom danu može obići preko tisući cvjetova dok čitava košnica može oprašiti u jednom danu i tri milijuna cvjetova, a upravo ta količina odgovara proizvodnji jednog kilograma meda. Pčela kao i njezin srodnik bumbar ima dva para krila, mala i velika, dok je kod nekih vrsta pčela drugi par toliko malen da im onemogućava letenje, brzina leta pčele iznosi oko 25 km/h. Zanimljivo je i da za proizvodnju jednog kilograma pčelinjeg voska pčele trebaju pojesti i do osam kilograma meda.
Pčelarstvo Krizmanić
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
Grad Zagreb
Adresa:Vodnjanska 26
Grad:10000 Zagreb
E-mail:med@pcelarstvo-krizmanic.hr
Kontakt osoba:Krunoslav Krizmanić
Telefon:099/220-69-02
Slavonija
Adresa:B. A. Mandića 1
Grad:31400 Đakovo
E-mail:med@pcelarstvo-krizmanic.hr
Kontakt osoba:Ivan Krizmanić
Telefon:098/566-306
