Pasivne tehnike predavanja plaše kreativne mislioce i udaljavaju ih iz predavaone, predlaže norveška studija

studenti

Kada mislite na tradicionalnu, staromodnu vrstu sveučilišne edukacije, vjerojatno dočaravate sliku dvorane pune studenata koji su se nadvili nad svojim knjigama, grozničavo upisujući bilješke dok učeni profesori izlažu svoj predmet

Današnja sveučilišta pokušavaju se odmaknuti od ove vrste pasivne nastave iskorištavanjem tehnologije 21. stoljeća u formi masovnih online tečajeva, primjerice, gdje se predavanja odvijaju putem interneta, a podržana su interaktivnim korisničkim forumima, piše Science Nordic.

No, nove analize istraživača s norveškog Sveučilišta Life Sciences (NMBU) u Ås-u, ukazuje da niti jedan od ovih pristupa neće njegovati vrstu slobodnih mislilaca, onih poput Alberta Einsteina ili Steva Jobsa, koji imaju potencijal napraviti značajne doprinose društvu.

Umjesto toga, istraživači kažu, sveučilišta – naročito norveška, gdje je tradicionalni pristup predavanja još uvijek dominantan način predavanja – trebaju ovaj način predavanja okrenuti naglavačke. Samo tada će sveučilišta privlačiti i nahraniti vrste intelekta koji karakteriziraju navedene ljude.

Tipovi osobnosti i radne navike

Istraživači su regrutirali 288 studenata sa Sveučilišta koji su volonterski odgovarali na online upitnik o klasifikaciji svoga tipa osobnosti, zajedno sa svojim radnim navikama i preferencijama.

Istraživači su upotrijebili kombinaciju dva različita testa klasifikacije osobnosti, Myers Briggs test osobnosti i Big Five, kako bi analizirali i opisali osobnosti subjekata svoje studije.

Istraživači su također bili u mogućnosti dobiti ocjene studenata iz devet različitih dodiplomskih predmeta. Istraživači su izvijestili o jasnoj vezi između ocjena i različitih osobina ličnosti.

‘Ovo ni na koji način ne bi trebalo tumačiti kao razliku u vještinama, nego kao pokazatelj pristranog nastavnog stila i pedagoške strukture na sveučilištu’, napisali su istraživači u svojoj studiji, objavljenoj u norveškom pedagoškom časopisu Uniped.

‘Rezultati kroz svih devet predmeta pokazuju da tradicionalna struktura predavanja na sveučilištima s predavanjima u velikim dvoranama i ograničenim dijalogom, krutim i strukturiranim kurikulumom, čitanjem iz udžbenika te rješavanjem testova s olovkom i papirom, jasno ne privlače studente…. studente koji su altruistični, kreativni i one koji razmišljaju ‘izvan kutije’.

Umjesto toga, istraživači su otkrili da predavanja teških lekcija na norveškim sveučilištima imaju tendenciju privlačiti ljude koji su klasificirani kao savjesni, odgovorni i uređeni po pravilima.

Ljudi poput Einsteina, s druge strane, prozvani su inovatorima – ekstraverti su, intuitivni, razmišljaju logično, inventivno i improvizacijski i nisu osobito u braku s utvrđenim pravilima. Ovaj tip osobnosti ne prolazi dobro na tradicionalnim norveškim sveučilištima, prema istraživačima.

Inovatori s lošim ocjenama

Ako je vjerovati istraživanju, jedno od najvažnijih otkrića je to – da postoji tek nekoliko norveških studenata iz studije s NMBU koji imaju iste osobine ličnosti kao Jobs i Einstein.

Ocjene onih, klasificiranih kao kreativniji i inventivniji tipično su niže od onih savjesnijih studenata u predmetima poput matematike, ekonomije, kemije, menadžmenta i organizacijske psihologije i filozofije. Svi ovi predmeti uključuju neke elemente matematike.

‘Svih devet predmeta koje smo ispitali jasno favoriziraju one koji svoje znanje grade postupno, uz stalan i discipliniran rad’, rekao je Helge Brovold.

Bravold je psiholog i viši savjetnik na norveškom Centru za znanost i zapošljavanje. Jedan je od autora članka u Unipedu, koji su napisali profesori Solve Sæbø i Trygve Almøy, oboje statističari na NMBU. lijecnik.hr

Leave a Reply

Your email address will not be published.