Sto pedeset kuna participacije bit će cijena hitnog bolničkog prijama za one pacijente za koje se utvrdi da im nije potrebna nikakva terapija, a inzistiraju da budu bolnički obrađeni, rekao je u srijedu ministar zdravlja Dario Nakić koji je nakon sjednice Vlade objasnio novinarima kako će izgledati planirana reforma Hitne medicinske službe koja će početi tijekom svibnja i lipnja

bolnica rebro n1

Sto pedeset kuna participacije bit će cijena hitnog bolničkog prijama za one pacijente za koje se utvrdi da im nije potrebna nikakva terapija, a inzistiraju da budu bolnički obrađeni, rekao je u srijedu ministar zdravlja Dario Nakić koji je nakon sjednice Vlade objasnio novinarima kako će izgledati planirana reforma Hitne zdravstvene službe koja će početi tijekom svibnja i lipnja.

Po redovitoj proceduri, pacijenti će se prvo trebati javiti svom liječniku obiteljske medicine ili zavodima za hitnu medicinu.

Za dolazak na hitni bolnički prijam, pacijenti će uvijek prethodno trebati nazvati 194, a zdravstveni djelatnici, liječnici ili educirane medicinske sestre, po skali pitanja odredit će jesu li oni hitni slučajevi te ih dalje uputiti.

Ako netko zaobiđe sve te mogućnosti i inzistira ga se pregleda na hitnom bolničkom prijamu, a utvrdi se da mu nije ništa, naš je prijedlog da taj pregled plati 150 kuna, rekao je Nakić.

U slučaju ako liječnik takvom pacijentu odredi terapiju ili infuziju, ta će se naknada prepoloviti.

“U tom slučaju pacijenti će trebati platiti 70 kuna. Ovime želimo da ljudi, koji su stvarno bolesni i koji su stvarno hitni slučajevi, na vrijeme dobiju uslugu, a ne da čovjek koji ima infarkt čeka 10 sati na pregled, jer onda ugrožavamo tog čovjeka”, poručio je ministar Nakić.

Na pitanje koje će biti posljedice ako pacijentu kojem je kod kuće pozlilo, na trijaži utvrdi da nije hitan slučaj, a on nakon toga umre u krevetu, uzvratio je da su to teorijska pitanja:

“Poznajete li i jednu zemlju koja ima bolje razrađen sustav od ove za hitne pacijente, to mi recite? Što će se dogoditi ako prelazite cestu i udari vas auto. Hoćete li zatvoriti cestu? Jesmo li napravili i poduzeli sve u sustavu za najbolju sigurnost naših građana? Jesmo i to je ono što je važno”, istaknuo je ministar zdravlja.

Vezano uz dopunskog zdravstvenog osiguranja, novinare je zanimalo boji li se ministar da će mladi ljudi iz HZZO-a prelaziti privatnim osiguravateljima te može li to narušiti sustav, na što je Nakić odgovorio da nema takvih bojazni.

Podsjetio je da su prije koju godinu korisnici plaćali policu dopunskog zdravstvenog osiguranja i 130 kuna te da Vlada sada predlaže da se ona poveća sa 70 na 89 kuna.

“Privatne osiguravajuće kuće će se natjecati s HZZO-om. Po svim saznanjima koje imam, očekujem da će sve privatne kuće, koje ne mogu izdržati ovako nisku raznu dopunskog zdravstvenog osiguranja, povećati svoju cijenu. Ljudi imaju izbor”, poručio je.

Reiner: Svugdje plaćaju preglede oni koji nisu hitni

Predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner izrazio je u srijedu razumijevanje za najave da bi pacijenti koji dođu na objedinjeni hitni bolnički prijem, a nisu hitni, morali platiti dio pregleda.

“To je tako svugdje u svijetu”, izjavio je Reiner novinarima na Trgu svetog Marka gdje se, u organizaciji Ministarstva zdravlja, obilježava Svjetski dan zdravlja, čija je ovogodišnja tema dijabetes.

“Ako ne morate dolaziti u hitnu bolničku službu, a dođete jer vam se prohtjelo, nigdje u svijetu to ne možete napraviti besplatno”, rekao je predsjednik Sabora, akademik i ugledni liječnik, dugogodišnji šef Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb.

Tumači pritom kako se ne radi samo o trošku, nego i o tome da pacijenti koji stvarno trebaju dobiti brzu pomoć moraju čekati jer su liječnici, medicinske sestre i dijagnostički aparati “pretrpani” onima koji su pregled mogli obaviti u neko drugo vrijeme i na drugom mjestu, ali im se prohtjelo baš taj dan u bolnici.

“Naravno, to je komotnije, ali to ima financijske posljedice i posljedice po efikasnost hitne službe u bolnicama”, poručio je Reiner.

Predsjednik Sabora iskoristio je mogućnost i na Markovu trgu izmjerio šećer i krvni tlak. Donji mi je tlak malo viši, vjerojatno zbog treme pred novinarima, našalio se.

Petrov: Nema povećanja participacije, poskupljenje dopunskog za 19 kuna nužno za stabilizaciju sustava

Potpredsjednik Vlade Božo Petrov (Most) izjavio je u srijedu da su neće biti povećanja iznosa participacije u zdravstvu, a povećanje cijene dopunskog osiguranja za 19 kuna nužno je kako bi se sustav stabilizirao.

Medijske najave povećanja participacije s 10 kuna na 15 kuna Petrov je u izjavi novinarima pred Banskim dvorima nazvao “insinuacijama”, a što se tiče poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja rekao je kako se dugo razmišljalo koliko treba podići taj iznos.

Nikome u Vladi to nije drago, ali ako želimo održati sustav stabilnim i ako želimo održati naše društvo solidarnim radi svih onih koji ne mogu platiti dopunsko osiguranje, trebalo je to podignuti za 19 kuna, kazao je. Neće doći do drugih povećanja, ustvrdio je, a nada se da će neke druge mjere sveukupno dovesti do smanjenja životnih troškova ljudi u Hrvatskoj.

Na upit koja su to smanjenja odgovorio je kako će se to vidjeti, jer se sada izrađuje akcijski plan konkretnih reformi. Do 1. siječnja iduće godine vidjet će se što će se napraviti od reformi u različitim sustavima, što bi na kraju trebalo dovesti do smanjenja troškova na različite načine, poručio je.

Na upit o ostavkama i smjenama u policiji nakon pljačke u PU Zagrebačkoj, Petrov je rekao da “ljudi koji su odgovorni i na pozicijama trebaju zbog toga podnijeti odgovornost”. “Meni je uvijek problematično kada to treba biti po načelu zapovjedne odgovornosti, jer nekada zapovjedna osoba i ne mora biti kriva. S druge strane, dok se ne utvrdi krivac, to je jedina mjera može napraviti”, kazao je.

Na novinarski zahtjev komentirao je povlastice dužnosnika i njega osobno, jer navodno živi u najskupljem stanu. “Ja sam u državnom stanu od 65 četvornih metara, koji su mi ponudili da mogu koristiti. Ako je to neki veliki luksuz, i nije”, ocijenio je.

Petrov je istaknuo kako se i dalje zalaže za smanjenje povlastica saborskim zastupnicima i drugim dužnosnicima u Vladi i ministarstvima. “Upitno mi je rasipanje novaca, a hoće li se koristiti državni stan to je već druga priča”, rekao je. Hina

Leave a Reply

Your email address will not be published.