Na na Tribini susreti u DHK koja se održava srijedom u podne 30. ožujka 2016. predstavljen je dvobroj književnog časopisa Most kojeg su ga predstavljali priređivačica i prjevoteljica dr.sc. Željka Lovrenčić i književnik Davaor Šalat

most

Primjetan prilog predstavljanju časopisa iskazali su, kako akademik Ivan Golub s reminiscencijama književnika Kanižaja, tako i književnik Tomislav Marijan Bilosnić iz Zadra koji je izrazio posebnu zahvalnost priređivačici ovog dvobroja časopisa, istaknuvši „Most DHK doista se na ovaj način predstavlja mostom prema hispanskome svijetu“ (cjelovit osvrt književnika TMB oznanit ćemo u nastavku), a tribinu je uvjerljivo vodila njezina već višegodišnja voditeljica književnica Lada Žigo Španić

Predstavljanje dvobroja književnog časopisa Most DHK održano je na Tribini susreti u DHK koji je zapravo prava antologija na španolskom kojeg je priredila i kojem je dojmljiv i istovjetan prjevod na španjolski načinila dopredsjednica DHK dr.sc. Željka Lovrenčić. Znalački argumentirano i detaljno dr.sc. Željka Lovrenčić govorila je sa svoje znanstvene razine predstavivši uvjerljivo ovaj dvobroj časopis Mosta, pritom je štogod kazala i o njezinjoj suradnji s Mostom koja traje više od jednog desetljeća. Predstavljanje se odvijalo u dobrom raspoloženju svih okupljenih bilo književnika ili znatiželjne publike koji su pounili dvoranu u DHK, naročito je primjetna bila vederina Željke Lovrenčić koja je pritom kazala sve što je bilo na srcu o dvobroju časopisa Mosta kojeg je priredila na španolskom, i kojeg oznanjujemo kao cjelovot osvrt u nastavku.

Željka Lovrenčić
51 hrvatski pjesnik zastupljen je u dvobroju Mosta

Poštovana voditeljice tribine DHK, poštovana publiko, dragi pjesnici , iznimno me raduje što danas imamo prigodu predstaviti poseban broj našega časopisa za književne veze „Most/The Bridge“ koji izlazi od 1966. godine i sve to polustoljetno razdoblje uspješno promiče hrvatsku književnost u inozemstvu. U broju 3-4 iz 2015. koji je čitav posvećen našoj poeziji na španjolskome jeziku, gostovala sam kao urednica gost i izabrala po sedam pjesama pedeset hrvatskih ovodobnih pjesnika. Budući da je Pajo Kanižaj u međurazdoblju umro, a bio je predviđen kao jedan od autora, uvrštene su i njegove pjesme. Broj je posvećen njemu, pa se zapravo radi o 51 zastupljenom pjesniku. Ovome sam izboru dala naslov Encuentros (Susreti), jer baš je to njegova misija – želim(o) da naša poezija preko časopisa Most postane prisutna na prostranome španjolskom govornom području; ne samo u državama u kojima je španjolski službeni jezik nego i u onima u kojima se sve više govori poput SAD-u ili Rumunjske u kojoj je hispanistika vrlo jaka.

U Mostu sam počela surađivati 2003. godine kad su se glavni i izvršni urednici Srećko Lipovčan i Davor Šalat odlučili za novu koncepciju časopisa za međunarodne književne veze DHK-a. U uređivačkoj politici te dvojice urednika, hrvatska književna produkcija sve je više bila zastupljena u prijevodima tekstova naših suvremenih autora na španjolski jezik. U Mostu su u mome prijevodu na španjolski objavljeni ulomci iz romana ili pripovijesti Pavla Pavličića, Mire Gavrana. Zvonimira Baloga, Stjepana Čuića, Davora Velnića, Josipa Mlakića i drugih, te poezija više od trideset autora – primjerice, Dragutina Tadijanovića, Slavka Mihalića, Ante Stamaća, Joje Ricova, Tomislava Marijana Bilosnića, Božidara Petrača, Mate Ganze, Maje Gjerek, Diane Rosandić, Diane Burazer, Ljerke Car Matutinović, Ružice Cindori itd.

Zahvaljujući Mostu/The Bridgeu ili El Puenteu, na španjolskome govornom području objavljene su četiri knjige izbora iz ovodobne hrvatske poezije – godine 2007. u suradnji s bolivijskom nakladničkom kuću Correveydile kojoj je na čelu književnik Manuel Vargas, objavljen je izbor od deset pjesama desetero hrvatskih pjesnika među kojima su primjerice Ante Stamać, Davor Šalat i Diana Burazer; 2010. u Meksiku smo objavili još jedan izbor od po deset pjesama desetero pjesnika naslovljen Bajo la ceniza del antiguo fuego (tu su među ostalima zatupljeni Luko Paljetak, Dunja Detoni Dujmić, Lana Derkač i Diana Rosandić), a iste godine u biblioteci Most objelodanjen je izbor od deset pjesama 25 pjesnika. Godine 2012. u Salamanci je objelodanjena knjiga Dulce Libertad, izbor iz poezije dvanaestero suvremenih hrvatskih pjesnika među kojima su Ružica Cindori, Stjepan Šešelj i Boris Domagoj Biletić) .

Most se šalje na mnogobrojne adrese u Španjolskoj i državama Latinske Amerike.

Ja sam ga predstavila u Čileu, Meksiku, Boliviji, Španjolskoj, Urugvaju, Paragvaju, Argentini, Australiji, Kolumbiji…

Mnogi su se hispanoamerički i španjolski intelektualci o našemu časopisu izrazito pohvalno izražavali. Stoga jer oni mogu pratiti tekstove i na engleskom, ali se uvijek razvesele ako su oni na španjolskom.

Baš zbog toga odlučili smo napraviti ovu panoramu po mome mišljenju izvrsne ovodobne hrvatske poezije u kojoj su zastupljeni zaista vrhunski autori iz čitave naše države: Istre, Dalmacije, Podravine, Slavonije, Zagorja, Zagreba… Svatko je zastupljen s po sedam pjesama jer smatram da je to dovoljan broj ako bi se koji nakladnik odluči za objavljivanje pojedinog autora.

Prvi su se odlučili Rumunji – nakon „Tigra“ Tomislava Marijana Bilosnića ove će godine objaviti izbor od sedam podravskih pjesnika u španjolsko-rumunjskom izdanju. Zanimanje za objavljivanje desetak autora iz ovoga broja pokazale su i dvije nakladničke kuće – jedna iz Kolumbije, druga iz Španjolske. Od pojedinačnih autora, krajem prošle godine u Meksiku je objavljena zbirka poezije Veselka Koromana „Ja putnik“, u Čileu postoji zanimanje da se objavi izbor pjesma Borisa Domagoja Biletića; Tomislav Marijan Bilosnić je postigao priličan uspjeh u Španjolskoj.

Neke od pjesama iz ovoga izbora već su objavljene na poznatome španjolskome portalu Crear en Salamanca – radi se o poeziji Ivana Goluba, Marka Gregura, Dunje Detoni-Dujmić, Ernesta Fišera, Tomislava Marijana Bilosnića i Ivana Hercega. U Čileu su pak na portalu pjesnika i akademika Andresa Moralesa Milohnića objavljene pjesme Ivana Babića, Krešimira Bagića, Božidara Brezinščaka Bagole, Nikole Đuretića, Božice Brkan, Nede Mirande Blažević, Lane Derkač, Maje Gjerek Kušenić, Ernesta Fišera, Slavka Jendrička i Milana Frčka.

Sretna sam što mogu doprinijeti promidžbi naše književnosti u svijetu koji volim i koji je na neki način moj drugi dom. Pedeset autora zastupljenih u ovome broju Mosta smatram izuzetnima i zaista uživam kad vidim da se moj izbor cijeni i da za našu poeziju postoji zanimanje… Hvala vam, dragi pjesnici. Kazala je Željka Lovrenčić.

Željka Lovrenčić i voditeljica tribine DHK Lada Žigo

 

Tomislav Marijan Bilosnić
Izričaj pohvale predstavljanju dvobroja časopisa Mosta / The Bridge 

Poštovana i draga kolegice Željka,

kao neumornoj, nadasve uspješnoj, promicateljici hrvatske pjesničke riječi na španjolskom jeziku, osjećam potrebu uputiti nekoliko riječi podrške uz najavljeno predstavljanje dvobroja časopisa Mosta / The Bridge 3-4/2015., koji je obajvljen u nakladništvu Društva hrvatskih književnika.

Prije svega, raduje me predstavljanje dvobroja časopisa Mosta / The Bridge s izborom ovodobne hrvatske poezije u prjevodu na španjolski jezik, s iskrenom nadom da će predstavljanje u DHK polučiti i zasluženu nacionalnu medijsku pažnju, iz razloga što je riječ o iznimno bitnom projektu za hrvatsku kultursku zbilju u cjelini, poglavito za ovodobnu hrvatsku poetsku riječ. Ti kao prjevoditeljica ove svojevrsne antologije hrvatskoga pjesništva na španjolskom, Davor Šalat urednik nakade, kao i DHK u cijelosti, kao nakladnik, možete s pravom biti ponosni na ovakvu predočavanje hrvatske lirike ponuđene velikome hispanskome svijetu, preko Španjolske do gotovo svih država Latinske Amerike.

Izbor od pedesetak ovodobnih hrvatskih pjesnika, s gotovo znakovitih sedam prjevedenih pjesama svakog od zastupljenih autora, zasigurno će naići na znakovit odziv s više mnogućih strana španjolskoga govornog područja. Ako se samo časopis Most nađe u svakoj od država u kojoj se govori španjolski jezik, možemo s pravom govoriti o značajnom prisuću ovodobne hrvatske poezije u zbilji španjolskog jezika, i onih svjetskih središta kulture koja se bave tom zbiljom.

Most DHK doista se na ovaj način predstavlja mostom prema hispanskome svijetu, nudeći mu jedinstvenu hrvatsku ovodobnu pjesničku ogrlicu, sastavljenu od toliko različitih bisera. Ovim izborom, hrvatski se jezik još jednom predstavlja velikom španjolskom jeziku kao zasebni ocean s toliko različitih školjki bisernica. Baš kao u davnome srednjovjekovlju, kad se na Sveučilištu u Salamanci hrvatski učio kao jedan od ravnopravnih europskih jezika. Čestitam! Svoje dojmove zapaženo je iskazao Tomislav Marijan Bilosnić.

Hrvatski književnici i svijet
Hrvatski književnici sve prisutniji i postojaniji na velikom španjolskom govornom području

Iz DHK ujedno priopćuju hrvatskoj javnosti kako su u Španjolskoj, na portalu Crear en Salamanca kojeg uređuje pjesnik i fotograf José Amador Martín Sánchez, objavljeno po sedam pjesama Ivana Goluba, Ivana Hercega i Marka Gregura popraćenih ilustracijama nekolicine španjolskih slikara među kojima se ističe Miguel Elías i Argentinca Rómula Meccióa.

Pjesme su preuzete iz posebnog broja časopisa Most-a/The Bridge naslovljenog Encuentros. Izbor i prjevod načinila je Željka Lovrenčić.
U njezinu prjevodu u Salamanci na istomu su portalu objavljene i pjesme Dunje Detoni-Dujmić i Ernesta Fišera na temu nasilja. Ilustracije potpisuju Miguel Elías i Poljak Zdzislaw Beksinski.

Čileanski pjesnik akademik Andrés Morales Milohnic na svojemu portalu posvećenom hrvatskoj kulturi, ovaj put je objavio po sedam pjesama Slavka Jendrička.

U Rumunjskoj se (nakon Bilosnićeva „Tigra“) završava se priprema za tisak knjige poezije sedmero ovodobnih podravskih pjesnika (Milan Frčko, Ivan Golub, Marko Gregur, Maja Gjerek-Kušenić, Božica Jelušić, Božidar Prosenjak, Zdravko Seleš) koja će biti ukoričena dvojezično na španjolskom i rumunjskom jeziku, a u Meksiku objavljivanje knjige „Presvijetli i rabin“ Mire Međimorca. (DHK)

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.