Povodom stote obljetnice rođenja, 1916. – 2016.
Sena (Srebrenka) Sekulić Gvozdanović rođena je u Banjoj Luci 12. travnja 1916. kao najstarije od troje djece Martina Sekulića, profesora grčkog i latinskog, i Hanje Tymczyszyn, rođene u Srebrenici, kćeri galicijskih doseljenika, Oskara Tymczyszyna (Ukrajinca), suca, i Amalije Leontowicz (Poljakinje). Nekoliko mjeseci nakon rođenja trećeg djeteta, Martin Sekulić umro je od „španjolke“
Mlada udovica s troje djece preselila se otprilike 1920. u Zagreb u kojemu je živjela obitelj pokojnog Martina. Radom svojih ruku podigla je djecu do sveuilišnih diploma, arhitekture (Srebrenka), građevine (Ozren) i muzikologije (Biserka). Učinila je to slikanjem, dizajniranjem odjeće (spomnje se u katalogu nedavne velike izložbe Art Deco u Zagrebu), ali i proizvodnjom „narodnih rukotvorina“ – frulica, tanjurića, konjića – za nekog preprodavača Vagnera. Radila je zabranjene božićne i uskršnje kartice slažući sličice od komadića filca i drugih tkanina uz oslik vodenim bojama. Autor ovih redaka (prof.d r. sc. Vladimir P. Goss) s oduševljenjem motrio ju je kao dječačić, što je uvelike utjecalo na njegov životni poziv i put. Baka Hanja bila je i vrsna slikarica pejsaža i potreta u nježnom ali i čvrstom akvarelu i pastelu. I njezina majka Amalija bila je vješta kistu, a tako i tri Hanjina brata, Mihajlo, Stjepan i Pero, i sestra Micika. Mihajlo je dostigao razinu enciklopedija, pisao je o njemu Smail Tihić kao o jednom od začetnika Moderne u BiH. Srebrenka je naslijedila umjetnički dar, lomila se između karijere operne pjevačice i arhitekture. Sestra Biserka je studirala glasovir kod Stančića, a brat Ozren je uz građevinu učio violinu kod Vaclava Humla.
Srebrenka je maturirala na Klasičnoj gimnaziji (I.) 1935. Diplomirala je arhitekturu 1940., nakon stjecanja iskustava u poznatim projektnim biroima (Viličić, Kauzlarić), postaje 1948. prva žena asistentica na Arhitektonskom fakultetu, na katedri koja je nosila razna imena, a koliko je meni poznato to je bila Katedra za povijest i oblike arhitekture koju je tad vodio legendarni profesor Juraj Denzler. 1962 postaje prva žena docentica na Fakultetu, 1970 izvanredna, a 1975 redovna profesorica. Nasljeđuje Denzlera kao pročelnica katedre. Iste godine doktorira s temom „Crkve-tvrđave u Hrvatskoj“, i postaje dopisna članica HAZU. Prodekanica je i zatim i prva dekanica Arhitektonskog fakulteta (1979-82). Odlazi u mirovinu 1986., međutim ostaje vezana uz Fakultet kao Professor Emeritus.
Istraživala je tipologiju srednjovjekovnih urbanih cjelina. S Jurjem Denzlerom radila je projekte za obnovu staroga sisačkoga grada (1954–60), s A. Albinijem projekt Muzičke akademije na Gornjem gradu (1964–83), s M. Kauzlarićem Arheološki muzej u Zadru (1973) i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu (1967–75). Primila je 1983. nagradu „Viktor Kovačić“, a 1997. nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo. Objavila je približno 250 znanstvenih i stručnih radova, uz više dobro prihvaćenih udžbenika od kojih ističemo: Povijest arhitekture 1, 1962., Povijest arhitekture 2, 1963., „Crkve – tvrđave u Hrvatskoj“, 1994. (prevedeno na engleski i njemački), Žena u arhitekturi: tragom žene kreatora i žene teoretičara u povijesti arhitekture, 1998. (prevedeno na japanski), „Arhitekt Juraj Denzler“, 2000. Posthumno: „Islamski vrtovi i dvorovi“, 2004., „Utvrđeni samostani na tlu Hrvatske“, 2007. Pionir je istraživanja ranije umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj, posebice stare tvrđavne arhitekture i graditeljstva u drvu. Osamnaest godina bila je članica redakcije časopisa Čovjek i prostor
Sena iako je željela biti arhitekt-kreator, međutim kad se pojavilo asistentsko mjesto na Fakultetu, izvrsno se udomila u povijesno-teoretskom okruženju, u kojemu je dala velik doprinos povijesti i teoriji arhitekture. “Prva dama hrvatske arhitekture” bila je zaista svestrana osoba – arhitekt-kreator, znanstvenica, konzervatorica, nastavnica, publicistica, članica uprave Arhitektonskog fakulteta i brojnih strukovnih odbora, povjerenstava i ustanova u hrvatskoj znanosti i kulturi. Preminula je 27. studenog 2002.
„Život mi je bio dugačak i plodan – zahvaljujući tome što sam obožavala život i znala se veseliti malim stvarima i doživljajima – pa ne želim da se za mnom plače. Bili blagoslovljeni svi koji me isprate u vječnost“ (iz Oporuke).
Memorijalni tjedan Sene (Srebrenke) Sekulić Gvozdanović prigodom 100. obljetnice rođenja
Travanj 2016.
P R O G R A M
1. Memorijalno kolegijalno druženje na temu Sena Sekulić-Gvozdanović „Prva dama hrvatske arhitekture“ održat će se u ponedeljak, 11. travnja 2016. u 19 sati u Društvu zagrebačke Klasične gimnazije u Zagrebu, na kojemu će uvodnu riječ kazati dr.sc. Mira Hercigonja Szekeres, predsjednica Društva. Nakon koje će s prisjećajućanjem o arhitektici govoriti kolege, suradnici i bvši studenati: V. P. Goss, Lj. Šepić, V. Mikić… . Domijenak uz izložbu portreta i autoportreta SSG.
2. Okrugli stol na temu Istraživanje starih gradova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj posvećen 100. obljetnici rođenja Sene Sekulić Gvozdanović, održat će se u četvrtak, 14. travnja 2016. od 18 do 20 sati na Institutu za povijest umjetnosti.
Voditelj: dr.sc. Ratko Vučetić. Sudionici: Prof. dr.sc. Neven Budak, Drago Miletić, Marinka Mužar, dr. sc. Andrej Žmegač. Uvodne riječi: Prof. Emeritus Vladimir P. Goss, Istraživanja starih gradova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj šezdesetih godina. Metodologija poskoka i kupine.
3. Mini simpozij i izložba u čast i spomen Seni Sekulić-Gvozdanović održat će se u petak, 15. travnja 2016., 10h na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Program:
10.00. Otvaranje konferencije – riječ organizatora doc. dr. sc. Nataša Jakšić .
10:05. Prof. mr. sc. Boris Koružnjak, pozdravni govor i uvodna riječ dekana Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
10:15. Prof. Nenad Fabijanić, ogled Sena Sekulić Gvozdanović, profesor emeritus Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
10:45. Doc. dr. sc. Nataša Jakšić, ogled Sena Sekulić Gvozdanović: Početci projektantskog djelovanja u povijesnom ambijentu pod mentorstvom Jurja Denzlera.
11:15. Izv. prof. dr. sc. Karin Šerman, ogled Sena Sekulić Gvozdanović: Zreli projektantski opus.
——— pauza za kavu
12:00. Mr. sc. Alan Braun, predavanje Sena Sekulić Gvozdanović: Radovi na obnovi i zaštiti graditeljskog naslijeđa.
12:30. Prof. emeritus dr. sc. Vladimir P. Goss, ogled Sena Sekulić Gvozdanović: Znanstveni opus u okvirima europske graditeljske baštine.
13:00. Mr. sc. Ljiljana Šepić Sena Sekulić Gvozdanović: Svjetski putnik, istraživač i predavač.
13:30. Prof. dr. sc. Hildegard Auf Franić Sena Sekulić Gvozdanović: Prožimanje života i djelovanja.
14:00. Otvaranje izložbe i prigodan domjenak (podest III. kata).
4. Srijeda, 20. travnja 2016. u 19 sati. Memorijalno sijelo u Kuli Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“, na kojem će govoriti doc. dr.sc. Nataša Jakšić, Katedra za teoriju i povijest arhitekture i Družba „Braća Hrvatskog Zmaja“.
Tradicijski Dan Sene Sekulić-Gvozdanović kojeg organizira DPUH-a obilježit će se 1. listopada 2016. izletom u okolicu Karlovca. Vode Marinka Mužar i Vladimir P. Goss.
%20Sekulić%20Gvozdanović%20“Prva%20dama%20hrvatske%20arhitekture”){kind=link}