Sigurnost na cestama: statistike pokazuju da su potrebni novi napori kako bi se spasili životi na cestama EU-a
Statističkim podatcima o sigurnosti na cestama za 2015., koje je danas objavila Europska komisija potvrđuje se da su europske ceste nadalje najsigurnije na svijetu unatoč nedavnom zastoju u smanjenju broja smrtnih slučajeva na cestama. Na cestama EU-a prošle je godine život izgubilo 26 000 osoba, što je 5500 manje nego 2010., približno brojkama za 2014. godinu. Izim toga, Komisija procjenjuje da je 135 000 osoba teško ozlijeđeno na cestama EU-a. Povjerenica EU-a za promet Violeta Bulc izjavila je: „Svaki je smrtni slučaj i svaka ozljeda na cestama suvišna. Tijekom proteklih desetljeća postigli smo dojmljive rezultate u smanjenju broja smrtnih slučajeva, no trenutačna stagnacija razlog je za uzbunu. Ako Europa želi postići svoju svrhu i upola smanjiti broj smrtnih slučajeva na cestama do 2020., potrebno je napraviti puno više. Pozivam države članice da pojačaju napore u pogledu provedbe propisa i kampanja. Komisija će sa svoje strane nastaviti djelovati u područjima u kojima može ostvariti jasnu europsku dodanu vrjednost.“ Dodatne informacije dostupne su u priopćenju za medije, u kojem se navode i statistički podaci na razini EU-a i po pojedinim zemljama. Dodatne informacije dostupne su i u informativnom članku o sigurnosti na cestama te u informativnom članku o sigurnosti biciklista.
Komisija daje 1,14 milijuna eura za dobrovoljni povratak nezakonitih migranata iz Italije
Europska komisija dodijelila je Međunarodnoj organizaciji za migracije žurnu pomoć u iznosu od 1,14 milijuna eura kako bi uspostavila program potpomognutog dobrovoljnog povratka i reintegracije za Italiju. Program je usmjeren na nezakonite migrante koji se iz Italije žele vratiti u državu iz koje potječu. Migrantima će pružati informacije o mogućnostima dobrovoljnog povratka i pomagati im s postupkom povratka. Međunarodna organizacija za migracije pružat će podršku migrantima s reintegracijom u državama podrijetla u obliku pomoći sa smještajem, izobrazbom, stručnim osposobljavanjem i zapošljavanjem, što će migrante odvratiti od ponovnog upuštanja u nezakonita putovanja. Sredstva u iznosu od 1,14 milijuna eura osigurana su u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI), a zamišljena su kao prijelazna sredstva dok Italija ne uspostavi stalni program dobrovoljnog povratka u okviru svog nacionalnog programa financiranog iz FAMI-ja. Time su sredstva za hitnu pomoć dodijeljena Italiji od 2014. dosegnula ukupno 22 milijuna eura. Italiji su usto za nacionalne programe u razdoblju od 2014. do 2020. dodijeljena 593 milijuna eura, od čega 348 milijuna eura u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju te 245 milijuna eura u okviru Fonda za unutarnju sigurnost.
EUROSTAT: godišnja stopa inflacije u europodručju povećala se na -0,1 posto
Očekuje se da će godišnja stopa inflacije u europodručju u ožujku 2016. iznositi -0,1 posto, što je povećanje u odnosu na -0,2 posto u veljači, navodi se u brzoj procjeni Eurostata, statističkog ureda Europske unije. Iz analize glavnih sastavnica inflacije u europodručju vidljivo je da će najveću godišnju stopu inflacije u ožujku zabilježiti usluge (1,3 posto; u veljači 0,9 posto), zatim hrana, alkohol i duhan (0,7 posto; u veljači 0,6 posto), neenergetska industrijska roba (0,5 posto; u veljači 0,7 posto) te energija (-8,7 posto; u veljači -8,1 posto). Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je ovdje.
EUROSTAT: glavni trgovinski partneri EU-a 2015. – SAD za izvoz, Kina za uvoz
U 2015.godini glavna dva partnera Europske unije u trgovini robama nadalje su bili SAD (619 milijardi eura, odnosno 18 posto ukupne trgovine robom EU-a) i Kina (521 milijardu eura, odnosno 15 posto), koji su daleko ispred Švicarske (253 milijarde eura, odnosno 7 posto) i Rusije (210 milijardi eura, odnosno 6 posto). Ipak višegodišnji trendovi u trgovini s tim najvećim trgovinskim partnerima EU-a uvelike se razlikuju. Nakon znatnog i gotovo neprekinutog smanjenja do 2011. udio SAD-a u ukupnoj trgovini robom EU-a počeo se ponovno povećavati pa je 2015. dosegnuo 18 posto. Udio Kine udvostručio se od 2002. koji se s tadašnjih 7 posto povećao na 15 posto 2015. Od 2013. udio Rusije u ukupnoj trgovini robom EU-a naglo se smanjio pa je 2015. iznosio 6 posto. Udio Švicarske u čitavom razdoblju gotovo je nepromijenjen i iznosi 7 posto. Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je ovdje.
