Europska politika još uvijek daleko od ravnopravnosti spolova

Za slabiju zastupljenost žena u politici, kako na hrvatskoj, tako i na europskoj razini, nisu krivi ni mediji, ni zakonodavstvo, ni žene same, nego vrhovi političkih stranaka koji ravnopravnost spolova smatraju nevažnom temom i ne poštuju već donesene zakone o ravnopravnosti, slažu se hrvatske političarke i intelektualke

flag house 4

Početkom ožujka, u povodu Međunarodnog dana žena, u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta organizirana je javna tribina u Kući Europe pod nazivom “Uloga žena u politici: zastupljenost i ravnopravno sudjelovanje”, na kojoj je zaključeno kako do postizanja ravnopravnosti spolova ima još puno posla.

Brojke idu u prilog toj tezi, na hrvatskoj i europskoj razini. U sadašnjem sazivu Europskog parlamenta udio zastupnica je 36,9 posto. Iako je to najveći udio žena u povijesti te institucije, rastom od 1 posto, koliki je on bio od prošlog saziva, ravnopravnost će se postići tek 2080. godine.

Najveći postotak zastupnica imaju Malta (66,7), Švedska (55), Irska (55) i Finska (54), a najmanji Litva (9), Cipar (17) i Mađarska (19).

Najveći postotak žena ima Konfederalni klub zastupnika Ujedinjene europske ljevice, 51 posto, a najmanji ih ima Klub zastupnika Europskih konzervativaca i reformista, 21 posto.

Od 14 potpredsjednika Parlamenta pet je žena, a od 20 potpredsjednika odbora njih također pet. U Europskoj komisiji ima sedam povjerenica od njih 28, a sveukupno u EU ima samo šest čelnica vlada. U Hrvatskoj je statistika još lošija – od 151 zastupnika u Hrvatskom parlamentu, žena je 31, odnosno oko 20 posto. Od 22 članova vlade, samo njih tri su žene.