Društvene razlike imaju tendenciju prilično utjecati u određivanju gdje će mladi ljudi iz Norveške nastaviti dalje, iz srednje škole u visoko obrazovanje

1397

Ukoliko su njihove majke i očevi diplomirali, izgledi da će mladi ljudi dobiti majstorske stupnjeve ili ekvivalente šest su puta više, kao i ako njihovi roditelji rade kao radnička klasa s nižim stupnjem obrazovanja, piše Science Nordic

Studentski krediti i vrlo niske školarine učinili su puno prema poravnavanju obrazovnog igrališta za mlade Norvežane od Drugog svjetskog rata. Dakle, što je glavni čimbenik koji određuje hoće li tinejdžer na koledž ili Sveučilište?

Istraživači sa Sveučilišta Norland ispitali su učenike završne godine srednjih škola u okrugu Norland, koji su bili upisani u pripremni kurikulum koledža. Bili su prilično zbunjeni odgovorima koje su dobili.

‘Otkrili smo da su roditelji i prijatelji imali utjecaj na učenike samo do određenog stupnja’, rekao je istraživač Thor-Erik Sandberg Hanssen.

On i kolega Tor Korneliussen napisali su članak o ovome u posljednjem broju norveškog časopisa Tiddkrift for samfunnsforskning

Što utječe na moj život?

Čini se da je najučinkovitiji motivator, želite li da vaš podmladak izabere akademski studij, dostupnost i pravilno iščitana informacija. Mladi čovjek želi znati kako će više obrazovanje utjecati na njegov život, kratkoročno i dugoročno, prema Hanssenu.

Studija pokazuje da srednjoškolci nisu jako pod utjecajem obitelji ili prijatelja, koji bi im jednostavno samo rekli da je pametno imati visoko obrazovanje.

Treba im se, naime, reći zbog čega je mudro dobiti višu edukaciju. Istraživači misle da ovo mogu napraviti školske savjetodavne usluge koje ocjenjuju interese tinejdžera i njihove sklonosti kroz testove, a nakon toga povezati rezultate učenika s različitom edukacijom i zanimanjima.

Plaće i sloboda

Viša edukacija podrazumijeva mnogo prednosti. Dobivanje obrazovanja nije samo samo po sebi korisno za društvo. Također je korisno za učenika samog.

‘S višim stupnjem obrazovanja imate veće šanse da imate više prihode tijekom svog radnog vijeka. Lakše se možete prilagoditi promjenama i na taj način pokrenuti manji rizik od nezaposlenosti’.

Istraživanja pokazuju da ljudi s višim obrazovanjem uživaju veće zadovoljstvo poslom i generalno su boljeg zdravlja od onih s nižim razinama obrazovanja. S višim obrazovanjem također dobivate više slobode za kormilarenje svojim radnim danom.

Hanssen misli da je ovo poruka koju bi mladi ljudi trebali čuti više.

Razgovori za stolom

Istraživači su otkrili da stav roditelja o višem obrazovanju ima utjecaj na izbor njihove djece.
Primjerice, ukoliko je razgovor za stolom, tijekom ručka, o profesorima i akademicima negativan, djeca neće biti više motivirana da krenu na koledž ili sveučilište.

Ovo je kut kojeg ističe Kristoffer Hansen, šef School Student Union of Norway.

‘Mislim da roditelji i okoliš utječu na naše izbore, svjesno ili nesvjesno. Nije pitanje ili stav ‘ti moraš ići na fakultet’ taj koji će doprijeti do učenika, ono što je relevantno je stav koji, kao roditelji, imate o diplomcima. Razgovori za stolom važni su podjednako kao i savjet koji im date.

Fragmentirano savjetovanje

Šef organizacije za srednjoškolce misli da je savjetovanje, koje pružaju škole, previše fragmentirano.

To je ujedno i podloga za imenovano povjerenstvo Vlade po ovom pitanju, tzv. Career Counselling Committee. Vijeće je predložilo zajedničku web stranicu na kojoj svi, koji su pred važnim odlukama o obrazovanju i zapošljavanju mogu naći kvalitetno osigurane informacije.

Učenje da se informacije pronađu

‘Mnogim savjetnicima nedostaje odgovarajuće stručnosti. U posljednjih nekoliko godina izdane su nove smjernice koje preporučuju da bi srednjoškolski savjetnik trebao imati od 30 do 60 studijskih bodova u savjetovanju. No, to nije obvezno i nemaju mnogi toliko stručnosti. Malo individualnih savjetovanja daje se u školama, tvrdi Hansen.

‘Mi, na School Student Union of Norway, zapravo bismo željeli vidjeti da koncept savjetovanja nestane. Učenje da se učini mudra odluka trebao bi biti dio našeg obrazovanja tijekom naših godina provedenih u školi. Trebate naučiti kako iščitati alternative i napraviti svoje vlastite odluke o svojoj budućnosti, umjesto da primate savjete od drugih’. lijecnik.hr

Leave a Reply